Izvanredna sjednica GSV-a o prosvjedima i štrajku javnih službi

Socijalni partneri trebaju se na izvanrednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), zakazanoj za srijedu, izjasniti oko najavljenih prosvjeda i štrajka sindikata javnih službi, najavljeno je nakon današnjeg sastanka predstavnika vlade, poslodavca i sindikata u Banskim dvorima.

Prosvjedi i štrajkovi u sadašnjim okolnostima mogu imati dugoročne posljedice, primjerice na kreditni rejting Hrvatske, istaknula je potpredsjednica vlade Jadranka Kosor nakon završetka današnje sjednice GSV-a.

Vlada neće platiti eventualni štrajk jer nema novaca za povećavanje plaća pa nema ni za plaćanje štrajka, upozorila je Kosor sindikate javnih službi koji za ovaj tjedan najavljuju prosvjedne skupove u četiri najveća hrvatska grada, kao uvod u štrajk koji bi trebali organizirati u tjednu prije lokalnih izbora, između 11. i 15. svibnja.

Mogućnosti za nešto više nema, a vlada smatra da je okvir koji nudi taj sporazum dobar u postojećim okolnostima jer službenicima jamči da više neće biti smanjenja plaća u ovoj godini, a plaće će automatski porasti kada bude zabilježen rast BDP-a za dva posto u dva uzastopna tromjesečja.

Kosor je ponovno pozvala sindikate javnih službi na pregovore, ali u okviru sporazuma koji su nedavno potpisali sindikati državnih službi, kojim su plaće smanjene za šest posto, odnosno vraćene na prošlogodišnju razinu.

Također je pozvala na nastavak pregovora o vladinim Smjernicama za vođenje usklađene politike plaća i cijena, kojima se predlaže zamrzavanja plaća u javnom i državnom sektoru na prošlogodišnjoj razini, održanje plaća u privatnom sektoru na postojećoj razini, te usklađivanje minimalne plaće s realnim okolnostima u gospodarstvu.

Glavni direktor HUP-a Đuro Popijač izjavio je kako u vrijeme kada se privatni sektor bori za očuvanje gospodarskih aktivnosti "protesti javnog sektora nisu dobrodošli".

Pred ministrom financija je važan posao u vezi izdavanja obveznica u inozemstvu, što je nužan preduvjet za očuvanje stabilnosti javnih financija, kreditnog rejtinga i razine kamata u Hrvatskoj, a svaka nestabilnost šalje loše poruke, rekao je Popijač.

Velike razlike između sindikata i poslodavaca i dalje su oko minimalne plaće, a Popijač je izrazio žaljenje što u vrijeme kada se radio Zakon o minimalnoj plaći, u prvom kvartalu prošle godine, u zakon nije "ugrađeno sidro" koje bi riješilo problem što treba učiniti ako se gospodarstvu dogodi negativan rast.

Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Damir Jakuš potvrdio je da sindikati imaju "najtvrđi stav" upravo oko minimalne plaće, jer ona predstavlja minimum dostojanstva onih koji primaju najmanje plaće u državi.

Prema Zakonu o minimalnoj plaći minimalac bi od 1. lipnja trebao porasti na temelju kretanja prosječne plaće i realnog rasta BDP-a u prošloj godini, a prema nekim izračunima iznosio bi 3.013 kuna, što je rast od 9,7 posto.

Poslodavci i vlada upozoravaju da neki sektori, poput tekstilne ili drvne industrije uopće ne mogu osigurati takav rast plaća, pa bi im to dodatno zakompliciralo poslovanje i uzrokovalo još jače otpuštanje radnika.

Na današnjoj sjednici za novog predsjednika GSV-a iz redova sindikata izabran je Jakuš, iako sindikalne središnjice do danas nisu postigle konsenzus oko svojega kandidata. No, Jakuš je dobio većinsku sindikalnu potporu, a vlada i poslodavci nisu mogli prihvatiti daljnje odugovlačenje, pa su izglasali Jakuša.

GSV je prihvatio izvješće Državnog inspektorata koji je tijekom prošle godine obavio više od 180.000 inspekcijskih nadzora, pri čemu je utvrđeno više od 50.000 povreda propisa i otkriveno 2215 nezakonito zaposlenih, od čega 880 stranaca. (hina/metro-portal)