Izborni dan u Grčkoj, Srbiji i Francuskoj

Izbori su stresni za svaku državu, a kad se radi o izvanrednima, kao u Grčkoj i u predsjedničkoj utrci za srpskog predsjednika, rezultate je izuzetno teško predvidjeti. Francuzi se, s druge strane, pitaju hoće li im zemlja otići još više u desno i zatvoriti vrata tradicionalnim useljenicima iz Magreba i frankofone Afrike.

U "komšiluku" je situacija potpuno otvorena. Tadić je dao ostavku kako bi isprovocirao i predsjedničke izbore isti dan kada i parlamentarne, sve u pokušaju da ne dozvoli Tomi Nikoliću, bivšem Šešeljevom dovojvodi preuzimanje parlamenta. No, našao se u nebranom grožđu, jer Toma radi sjajan posao na terenu i u svim anketama vodi i za predsjedničko mjesto i za većinu u parlamentu.

Grci, napokon i službeno dužni kao Grčka, ne znaju bi li izašli na izbore ili ne, jer su ih i PASOK i Nova demokracija izdali i prodali dušu svjetskim bankarima, što običnog Grka dovodi do ludila. Najizgledniji je potpuno kaotičan parlament prepun strančica koje su na valu nacionalizma i razočaranju dosadašnjom vlasti naglo zadobile popularnost.

Europljane, zapravo, trebaju najviše interesirati francuski predsjednički izbori. Sarkozy je favorit svjetskih sila, no Hollande ima snažniju potporu Francuza. Jezičac na vagi su najdesniji glasači Le Penovih batinaša, a za njihov glas Sarkozy mora uznemiriti useljenike, s kojima vodi bitku od prvog dana.

Sve u svemu, nama je u principu svejedno tko god pobijedi u ove tri današnje bitke, jer svi oni imaju toliko unutrašnjih problema da se neće imati vremena baviti zadavanjem problema Hrvatskoj.