« Svijet
objavljeno prije 5 mjeseci i 23 dana
ANALIZA

Izbori u EU: Desna revolucija je izostala

Izbori za EU su pokazali da narodne stranke bilježe gubitak glasova, dok Zeleni i Liberali ostvaruju porast - kao i desničari. Sve je kako se i očekivalo, samo je bio veći odaziv , kaže u DW-komentaru Bernd Riegert

Ništa panično...
Ništa panično... (Arhiva)
Više o

EU izbori

,

desnica

,

populistička desnica

Sudbonosni izbori, kako su izbore u EU ocijenile velike partije političkog centra, su okončani. Većina od tri četvrtine birača Europske unije i sada je, kao i ranije, glasala za proeuropske stranke.Preuzimanje vlasti u Europskom parlamentu od strane desnih populista se pokazalo nerealnim obećanjem, koje je očito ispunio samo italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini - stavivši se na čelo krajnje desno orjentiranih snaga koje svemu kažu "Ne!"

Liberalni, demokratski model u EU je pobijedio, barem za sada pa makar i s regionalno sumnjivim akcentima. U Francuskoj su desni populisti po drugi se se puta na europskim izborima pokazali kao najjača snaga u zemlji. U Italiji je trijumfirao Salvini. U Mađarskoj su desni populisti odavno državna stranka broj 1. I u Poljskoj su ostali najajača snaga, iako su zabilježili pad glasova. Ali lošije nego očekivano kroz cilj su prošli desničari u Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Porast njihovih mandata u EU je u podnošljivim granicama. Pošto nacionalistima neće uspjeti organizirati se u jednom klubu tastupnika, oni će remetiti rad parlamenta ali ga neće moći spriječiti.

Ali ono što je bilo sudbinsko na ovim izborima je jasno izjašnjavanje za zaštitu okoliša i političare koji zastupaju tu politiku. Zeleni val zapljusnio je dijelove EU i podario Zelenima neočekivani porast glasova. Njihov zastupnički klub biti će najvjerojatnije veći nego klub zastupnika desnih populista, okupljenih oko Salvinija. I to je veliki uspjeh. Očito su demonstracije u cilju zaštite klime i štrajkovi učenika mobilizirali birače mlađe od 30 godina. No to se desilo samo u dijelovima Zapadne Europe, prije svega u Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Finskoj. U istočnoj i jugoistočnoj Europi Zeleni i politika zaštite životne sredine à la Greta Thunberg -švedska aktivistkinja- nisu imali nikakvu ulogu.Odnos snaga se pomiče ali proeuropska struja ostaje jaka

Sudbina je snažno pokucala na vrata etabliranih stranaka političkog centra, tzv. narodnih stranaka.Oba politička bloka i demokršćani i socijaldemokrati bilježe gubitak glasova, ekvivalentan dobitku koji bilježe Zeleni i Liberali. Velike narodne stranke više neće biti u stanju da same jedna s drugom organizuju većinu. Za to će im biti potrebni u najmanju ruku Liberali, ako ne i Zeleni. To će se vidjeti na samitu EU u utorak, na kojem će šefovi država i vlada razgovarati o najvažnijim personalnim odlukama. Jednostavna formula, po kojoj bi glavni kandidat grupe koja je osvojila najveći broj glasova, a to su demokršćani, postao šef moćne Europske, komisije više ne važi. To za šefa Kluba poslanika Europske pučke stranke (EVP) Manfreda Webera znači da ima loše karte.

U Njemačkoj je posebno zanimljiva sudbina Socijaldemokrata. Oni su u stalnom padu. U Njemačkoj su po broju osvojenih glasova sada po prvi put na trećem mjestu, iza Zelenih, mada u ostatku Europe postoji suprotan trend: U Španjolskoj, Italiji i Nizozemskoj Socijaldemokrati su dobro prošli, što je dovelo do toga da njihov Klub poslanika u europskom prosjeku ne bilježi tako veliki pad glasova kao onaj koji okuplja demokršćane.

Niz specifičnosti

No tu je i niz nacionalnih specifičnosti. Grčka lijeva vlada pada u krizu. U Austriji je pobjedu odnijela partija konzervativno orjentiranog kancelara, iako mu predstoji glasanje o povjerenju. U Poljskoj se polako budi građanska opozicija.

Sudbonosni izbori su odlučeni. Rezultat glasi: Dalje u pravcu Europe iako s frgmentiranim parlamentom. Na izbore je izašlo 50 posto birača. Iako to nije odaziv na kakav bi se u jednoj demokraciji moglo biti ponosnim, on je najviši u proteklih 20 godina. Porast broja ljudi koji su izašli na izbore nošen je nadprosječnom mobilizacijom birača u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Poljskoj. No u nekim članicama EU poput Bugarske i Slovačke je izlaznost pala ili je ostala na zabrinjavajuće niskom nivou.

A u Velikoj Britaniji, gdje su izbori s obzirom na predstojeći Brexit bili potpuno suvišni, izlaznost se nije srozala na nulu već je čak porasla. Birači su još jednom željeli dati oduška svojoj frustraciji i poslali su iznenađujuće veliki broj proeuropskih liberala u Strassburg.

EU dakle ostaje ono, što je svo vrijeme bila: krajnje šarena i neprozirana gomila, koja je prisiljena na kompromise. To je, izgleda, njena sudbina.

Piše: Bernd Riegert/DW
28.05.2019. 08:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh