Ima li još 'kulture dobrodošlice'?

Jonas je korak bliže svom cilju. On želi preuzeti brigu za jednog izbjeglicu. Zajedno s još osam dobrovoljaca sjedi u uredu Njemačkog Crvenog križa u četvrti Wedding u Berlinu i ispunjava formulare.

Mentorica Ina iz inicijative "Wedding Hilft" („Wedding pomaže"), želi doznati više o Jonasovim motivima. I ona je preuzela brigu o jednoj sirijskoj obitelji s dvoje djece. "Imaš li predodžbu o tome što želiš postići nakon šest mjeseci brige o jednom izbjeglici?", pita Ina 26-godišnjeg studenta prava koji u Berlinu živi tek nekoliko tjedana. Jonas kratko razmišlja, a onda odgovara: "Mislim da se uvijek profitira od kontakta s drugim ljudima. Zato želim izbjeglici pokazati Njemačku, a on bi mi mogao pokazati kako svijet izgleda gledan drugim očima."

I podrška i otpor

Ina zapisuje ovaj odgovor u formulare. To će poslužiti kao kriterij za pronalaženje odgovarajućeg izbjeglice za Jonasa. "Polako obrađujemo jedan izbjeglički smještaj za drugim", kaže Ina i dodaje da je potreba ogromna. U Berlinu je registrirano 43.000 izbjeglica od kojih mnogi žele "svog" dobrovoljca koji će ih pratiti prilikom odlaska u državne službe ili im pomagati u prevladavanju svakodnevnice. Ina kaže da je ovaj angažman pokušaj održavanja 'kulture dobrodošlice' i dodaje: "To mi je važno baš sada kada se sve negativnije gleda na pojam 'kultura dobrodošlice'."

I stvarno: puno toga se dogodilo nakon što su prošlog ljeta slike iz Njemačke obišle svijet.

Tada su deseci tisuća građana dočekivali izbjeglice plakatima dobrodošlice, masovno su se darovali novac i stvari poput garderobe ili namirnica. Deseci tisuća Nijemaca su bez ikakve naknade pružali pomoć u zbrinjavanju pridošlica. No sada, šest mjeseci kasnije, taj oblik 'kulture dobrodošlice' je prošlost. Desno ekstremna Pegida u Dresdenu pripremila je teren za zaoštravanje političke rasprave koju je pratio i rast broja napada na smještaje za izbjeglice. Duboke tragove ostavili su i teroristički napadi u Parizu i Bruxellesu, kao i napadi mladih migranata na djevojke i žene u novogodišnjoj noći u Kölnu.

Je li zbog svega toga nestala često spominjana 'kultura dobrodošlice' u Njemačkoj? Približava li se Njemačka svojom političkom klimom susjednim zemljama? O tome su mišljenja podijeljena. "Jedva mogu izdržati raspoloženje u pokrajini Saska, a to se odnosi i na moj grad", požalio se gradonačelnik Leipziga Burkhard Jung početkom travnja. No Georg Cremer, šef njemačkog Caritasa, je optimističan: "Od početka smo imali veliku spremnost ljudi da prihvate izbjeglice i istodobno i jak otpor svemu stranome. Angažman dobrovoljaca je i sada velik kao i prošlog ljeta, ali pažnja medija, koja je u ljeto bila jednostrano koncentrirana na 'kulturu dobrodošlice', sada je više fokusirana na zastrašujuće događaje."

Kad pomagači trebaju pomoć

Radikalna promjena političke klime od 'kulture dobrodošlice' prema strahu društva posebni je problem za dobrovoljce.

Jer, i oni su sve češće cilj napada. Poruke mržnje i prijetnje smrću su svakodnevica. To je i iskustvo inicijative "Moabit hilft" (Moabit pomaže - Moabit je berlinska četvrt) koja je nedavno uputila otvoreno pismo u kojem javno moli za podršku i ističe: "U posljednje vrijeme su aktivisti organizacije 'Moabit hilft' postali cilj vrijeđanja i prijetnji neonacista." Prijetnje se često provode u djela.

Tako je u Brandenburgu izvršen napad na vozilo jednog bračnog para koji se angažira za izbjeglice. U pokrajini Saska-Anhalt mladići su pred jednim domom za izbjeglice kamenjem gađali aktiviste.

Savezna kancelarka Angela Merkel ovoga se tjedna sastala s predstavnicima udruga i skupina dobrovoljaca. Ona je rekla da je sada, nakon što je smanjen broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku, naglasak na integraciji. Za dobrovoljce iz inicijative "Wedding hilft" to znači da se njihov rad mora više cijeniti. A tu se podrazumijeva i bolja zaštita od desničarskih napada i prijetnji, kaže Ina te ističe: "Tko želi integraciju i 'kulturu dobrodošlice' ne smije zaboraviti ni pomagače."