I ovo je kinematografija: radikalne filmske prakse i kultura entuzijazma Kinokluba Zagreb1928. — 2018.

U subotu, 3.11. u 20 sati, u prostoru galerije "Miroslav Kraljević" održat će se otvorenje izložbe "I ovo je kinematografija"*: radikalne filmske prakse i kultura entuzijazma Kinokluba Zagreb 1928.-2018.", u organizaciji Kinoluba Zagreb, čime obilježavaju 90. godišnjicu vlastitog postojanja.

Izložba ostaje otvorena do 17. 11. 2018. godine, a moguće ju je pogledati u radnom vremenu galerije. U nastavku vam donosimo tekst s najavom izložbe. 

Sama odrednica "amaterski" nosi u sebi jedan apologetski prizvuk. No upravo ta riječ - od latinske riječi "amateur" (sic) - "ljubavnik" upućuje na onoga koji nešto radi iz ljubavi spram te stvari prije nego iz nužnosti ili ekonomskih razloga. Upravo bi to značenje amaterskom filmskom stvaraocu trebalo predstavljati putokaz. - Maya Deren, 1959.

Amatersko filmovanje omogućuje filmu da bude istinska umjetnička forma, a ne tržišno namijenjena forma. - Vedran Šuvar, 2012.

Postoji li umjetnost svjesnija vlastitih materijalnih uvjeta proizvodnje - dapače, manifestno ističući okolnosti u kojima stvara - od amaterizma? Umjetnost koja je, u svojoj samoodabranoj poziciji bila istovremeno toliko obezvrijeđivana, marginalizirana, podcijenjivana i ismijavana; u slučaju filma neprestano prisiljena na objašnjavanja u bitci na koju ju je stalno izazivala - idejno i estetski često podređena - komercijalna kinematografija?

Pitanje amaterizma i entuzijazma u kontekstu Kinokluba Zagreb praćeno je bogatom i složenom poviješću međuljudskih odnosa, tehnoloških promjena kao i radikalnim pristupima filmskoj umjetnosti, i u ovih je devet desetljeća preživjelo nekoliko različitih ekonomskih i političkih uređenja. Od svojih izvora u Fotoklubu Zagreb osnovanom u Austro-Ugarskoj Monarhiji, preko Kraljevina SHS i Jugoslavije, do NDH, FNRJ i SFRJ, Kinoklub Zagreb svoju je 90. obljetnicu dočekao kao ozbiljna, organizacijski složena i uhodana udruga. Slijedeći taj kontinuirani proces Kinoklub Zagreb iz 2018. našao se pred zadaćom proslave vlastite obljetnice, nastavljajući time obavezu obilježavanja jubilejȃ koju baštini od prethodnih generacija. Mnogobrojna prenošenja klupskih štafeta, smjene generacija, svjetonazora, stvaralačkih poetika te dobrih i loših odluka njegovih članova, neizbrisivo su upisane u današnji KKZ. Povijest kluba u najvećoj je mjeri dakle povijest njegovih članova, a njihove su geste suvremene klubaše ujedno i stavile u nezavidan položaj spram vlastite materijalne povijesti. Drugim riječima, i uz nekoliko iznimaka - mnogi danas aktivni članovi KKZ-a ne znaju mnogo o svojim prethodnicima i njihovim filmovima.

Uz izazovno prikupljanje građe iz drugih izvora, u prekapanju preostale klupske arhive pronađeno je mnoštvo zanimljivih dokumenata. Za potrebe najave, među njima ćemo izdvojiti:

  - ispunjene klupske pristupnice Dejana Kršića, Zorana Ferića i Milana Trenca

 - opsežnu molbu za primanje u klub Milivoja Puhlovskog iz 1964. godine

 - rukom pisan intiman zahtjev Tomislava Gotovca za pokretanje prvog klupskog Suda časti

 - pismo Kinosaveza Hrvatske drugu Titu povodom proslave 50. obljetnice KKZ-a

 - scenarije za amaterske filmove Hrvoja Hribara, Darka Rundeka i Vladislava Kneževića

 - molbu za dodjelu trake za snimanje klupskog filma autorske grupe X (članovi: Vladimir Stojsavljević, Sven Stilinović, Pongrac Marijan i Mihaljević Zdenko)

 - rane radove Ognjena Sviličića

 - desetak ispucanih negativa iz 1990-ih, koje smo odnijeli na razvijanje

Nastavljajući se, zahvaljujući slučaju, i na tradiciju GEFF-a, izložba je nastajala u antiuvjetima te predstavlja jednu amatersku rekonstrukcije zajedničke povijesti i pokretanje dijaloga s autorima iz proteklih 90 godina. Taj se zadatak organizatorima na trenutke činio kao bizaran temporalni cadavre exquis. Svaki odmotani sloj pronađenog materijala započinjao je često novi enigmatičan niz, kojemu smo odlučili pridodati fragmente našeg doba, kako bismo kroz ovaj tekstualni i vizualni dijalog pronašli stvaralačke, poetičke i ideološke sličnosti i razlike koje ove godine ulaze u našu zajedničku 91. godinu.

Petra Belc i Radna skupina proslave obljetnice 90. godine Kinokluba Zagreb

*Ante Peterlić, "Izjava žirija povodom 30. Revije hrvatskog filmskog i video stvaralaštva"

Zahvaljujemo Hrvatskom filmskom savezu i Hrvatskom filmskom arhivu na ustupanju dijela građe za potrebe ove izložbe.