Hrvatski učenici u svemu su ispodprosječni

PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanje i kompetencije učenika u dobi od 15 godina, a provodi se u trogodišnjim ciklusima u zemljama članicama Organizacije za europsku suradnju i razvitak (OECD) i partnerskim zemljama.

U ovom ciklusu matematička je pismenost bila glavna ispitna dometa, ostale dvije sporedne, a prosječni postignuti rezultati Hrvatsku smještaju u skupinu zemalja koje su statistički značajno ispod prosjeka OECD-a u svima trima područjima, kazala je danas predstavljajući rezultate u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu voditeljica PISA centra i nacionalna projekt menadžerica Michelle Braš Roth.

Ispitivanje provedeno od 5. ožujka do 13. travnja 2012 na slučajnom uzorku od 6.853 učenika iz 163 hrvatske srednje škole pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima i sposobnostima među 510 tisuća učenika koji predstavljaju reprezentativan uzorak za oko 28 milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica, kazala je Braš Roth. To je nepromijenjen rezultat u odnosu na prethodni ciklus proveden 2009., a 2006. Hrvatska bila je na 36. mjestu od 57 zemalja.

Rezultati pokazuju da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti. Najlošije rezultate postigli su učenici u strukovnim školama, a pokazalo se da je ispitanima najteže bilo pretočiti životni kontekst u matematički kontekst.

Ispitivanje je nadalje pokazalo da vrlo mali postotak učenika voli matematiku i raditi matematičke zadatke, te da su dječaci nešto malo bolji od djevojčica, što je u skladu s trendovima u cijelom svijetu.

U području prirodoslovne pismenosti Hrvatska je na 34. mjestu, što je ponovno znatno niže od prosjeka OECD-a. 'Distribucija rezultata po razinama govori da još uvijek imamo 17,2 posto učenika koji nemaju osnovnu prirodoslovnu pismenost, pri čemu nema razlike u postignućima prema spolu', kazala je Braš Roth. Usporedbe radi, Hrvatska je 2006. bila na 26. mjestu od 57, a 2009. na 37. od 65 zemalja.

Ispitivanje čitalačke pismenosti ukazuje na blagi porast u odnosu na prethodni ciklus - 2012. bili smo na 35. mjestu, no to je i dalje statistički također ispod prosjeka OECD-a. 'Još uvijek zabrinjava činjenica koliko imamo čitalački nepismenih u obrtničkim programima', napomenula je Braš Roth.

Općenito gledano, prema postignutim rezultatima Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojoj se ne bilježi nikakva promjena, ni pozitivna ni negativna. Ispitivanje je još obuhvatilo niz podataka o velikom broju mogućih pozadinskih utjecaja na obrazovna postignuća - karakteristike i navike učenja, motivaciju i stavove o učenju, socioekonomski status učenika, roditeljska očekivanja i slično. Uz kognitivni test, anketiranjem su bili obuhvaćeni učenici, njihovi roditelji i ravnatelji/ce škola.