Hrvatski turizam kaska za konkurencijom
I uz dobru sezonu tržišni udio hrvatskog turizma u mediteranskoj konkurenciji pada
Unatoč rastu turističke potrošnje od 1997. do 2007. i relativno dobrim ovosezonskim rezultatima, pada konkurentnost hrvatskog turizma u mediteranskom okruženju.
Analiza Instituta za turizam pod nazivom "Konkurentnost turističke destinacije" razotkrila je slabosti turističke ponude i popunjenost u hotelima i sličnim smještajnim kapacitetima.
Pad tržišnog udjela hrvatskog turizma u mediteranskoj konkurenciji, član istraživačkog tima Neven Ivandić, potkrijepio je podacima EUROSTAT-a.
U Hrvatskoj je tako od 2002. do 2007. broj noćenja u hotelima i sličnim kapacitetima, a po čemu je Hrvatska usporediva s drugima, povećan za 7%, dok je u zemljama u mediteranskom okruženju (Grčka, Španjolska, Turska, Portugal, Italija, Cipar) to povećanje bilo 19%.
Pritom je dodao da tim podacima nije obuhvaćen promet (noćenja) u privatnim smještajnim kapacitetima i kampovima, u čijem je korištenju hrvatski turizam lider.
Mogući razlozi manjeg rasta u hotelima, a time i pada konkurentnosti, su izrazita sezonalnost hrvatskog turizma, niska iskorištenost kapaciteta i prihoda po smještajnoj jedinici i općenito niska efikasnost kapitala.
Stoga smatra da o tim problemima treba dobro razmisliti pri kreiranju buduće strategije hrvatskog turizma, kao i mogućim uzrocima tih problema koje, među ostalim, vidi i u (ne)adekvatnosti upravljačkih i operativnih znanja i vještina te stupnju diferenciranosti turističkih proizvoda, posebno u samim destinacijama.
O tome što se učini u destinaciji, o sposobnostima da se izmisle i tržištu ponude proizvodi koji će pridonijeti jedinstvenom turističkom doživljaju, ovisi konkurentnost pojedine destinacije, a time i cjelokupnog turizma.
Za destinacije je dobrim ocijenio što je prosječna dnevna turistička potrošnja u Hrvatskoj od 1997. do 2007. stalno pomalo rasla, te 2007. dosegnula 55,48 eura, ali se pritom upitao i može li hrvatski turizam ipak bolje.
Upozorio je na potrebu potrebu stvaranja tzv. destinacijskog brenda, prostornog planiranja i održivosti te adekvatnost menadžmenta. (hina/metro-portal)
Novi komentar