Hrvatski BDP će ove godine pasti više nego što se očekivalo

Analitičari Privredne banke Zagreb revidirali su svoju procjenu kretanja hrvatskog BDP-a u ovoj godini sa prvotno očekivanog smanjenja od 0,5 posto na pad BDP-a za 1,5 posto.

"S obzirom na ostvareni pad BDP-a od 2,5 posto u prvom kvartalu te na nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, revidirali smo naša očekivanja te procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini smanjili s prvotno očekivanih -0,5 posto na -1,5 posto", navode analitičari te banke Ivana Jović i Marko Škreb u PBZ tjednim analizama.

Ističu kako je evidentno da u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti (od 1. srpnja odnosno 1. studenog) te izmjene poreza na dohodak.

Mračna jesen

Napominju kako su očekivanja potrošača i dalje loša, trenutno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, kao i naša turistička sezona.

Jesen si napokon trebala donijeti i već dugo očekivan rebalans državnog proračuna (s obzirom da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava ne možemo smatrati ozbiljnim) u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera vladinog programa gospodarskog oporavka.

Zna li da će najveći dio mjera svoj puni učinak imati tek naredne godine analitičari PBZ-a se nadaju da će Ministarstvo financija istovremeno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011. godinu.

S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika (o čemu dijelom svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine, sa padom za 18,1 posto), i loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls analitičari PBZ-a očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza.

Sezona sličnja lanjskoj

Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone procjenjuju na razini prošlogodišnjeg primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija poput primjerice u Njemačkoj.

Upravo nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske, zaključuju analitičari PBZ-a.

"Uglavnom, u ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom", napominju.

Smatraju da, s obzirom da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast, iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od 2 posto.

Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove te u narednoj godini postavit će temelje narednom srednjoročnom razdoblju za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela, zaključuju analitičari PBZ-a.(hina/metro-portal)