Hrvatska slatko-gorka iskušenja i iskustva s kriptovalutama

Kriptovalute u Hrvatskoj uglavnom baš i nisu neka tema, što je posljedica činjenice da njima tamo - navodno - trguje ipak relativno malo ljudi. Imućnijim pojedincima višak novca za ulaganje, sudeći po dominantnoj praksi, najviše odlazi na kupnju nekretnina koje u RH stabilno zadržavaju vrijednost. No sirenski zov digitalnih „zamjenskih financija" u vidu bitcoina, ethereuma ili tethera i sličnih, svejedno je aktualan. Potvrđuje to i nedavna odluka državnog odvjetništva da podigne optužnicu protiv tri osobe iz Rijeke koje su posljednjih godina prevarile niz sugrađana ponudom - lažne kriptovalute.

„Prvi put sam čuo za kriptovalute 2016. godine kad su prijatelji kupili bitcoin. I zaradili. Nisam razumio što se događa i nije mi bilo previše zanimljivo, osim aspekta zarađivanja 'lake lovice'", objašnjava u razgovoru za DW Vito, zagrebački inženjer elektrotehnike kojeg smo zamolili da nam prepriča iskustvo s kriptovalutnim ulaganjem. Ono je u njegovu slučaju - odmah ćemo reći - završilo pozitivno, barem zasad. „Par godina kasnije", nastavlja on, „bio sam nezadovoljan na svojem '9 do 5' poslu u jednom telekomu".

Strast prema slobodi

Prijatelj mu je tad, priča, spomenuo da neki hrvatski kripto-startup traži tzv. ethereum-developere. „Malo sam zagrebao i zaljubio se na prvi pogled. Bilo mi je odmah jasno da je to tehnologija koja će nas osloboditi posrednika: banaka, javnih bilježnika, preprodavača vrijednosti, ali i magle. Što sam više učio, sve sam više bio zaljubljen. Osnivač te valute pritom nije klasični američki ekstrovertirani biznismen kojem su brojke jedino mjerilo, nego autistični mršavi klinac koji se ne zna izražavati, ali mu je duša predivna", dojmljen je Vito dandanas.

Opisujući pripadajući kontekst, on stoga prenosi kako svaka ethereum-konferencija „smrdi po znoju, a miriše na strast prema slobodi". Prema njegovu iskustvu, ljudi su tu uvijek spremni pomoći: „Rade open-source stvari bez ikakve naknade; javiš se nekom polu-superstaru na Twitteru i on ti odgovara, bez da išta dobiva. Toga nema nigdje! Ipak, odonda se puno toga promijenilo, i kriptovalute su s pravom dobile konotaciju prevare, kasina, itd. Stoji analogija s internetom, koji je, iako jako korisna tehnologija, u početku najviše bio korišten za prevare."

Naš sugovornik, međutim, upozorava na razliku između kriptovaluta i tzv. blockchaina - prve su nešto poput dionica, ali s upitnim kriterijem vrijednosti, tek navodno tržišnim. „Ok, volatilnost je puno manja kako stvar sazrijeva, ali i dalje nikom nije baš jasno zašto bitcoin danas vrijedi oko 100 tisuća dolara. No tehnologija blockchaina je alat koji nam omogućuje slobodu. Decentralizirano, neutralno, 'permissionless', 'trustless', temelji za zdravu cypherpunk-budućnost", rekao nam je on, dodajući kako se hrvatski građani u takve poslove upuštaju relativno lako, po njegovu uvidu.

Normalizacija kriptovaluta

„Nažalost, to se svodi na kupnju bez previše razumijevanja, koje se po meni ne razlikuje previše od voćkica u kasinu. No ubuduće, s razvojem tehnologija, države bi mogle uvidjeti da je to nešto pozitivno. Zamislite državu u kojoj se svaka kuna potrošena od ministra vidi na jedan klik. Vjerujem da će za pet godina većina aplikacija imati neki dio na blockchainu, samo što korisnik toga neće biti ni svjestan. Trgovanje kriptovalutama će se unormaliti, pa očekujem sve manju volatilnost, i sve manje prevara", izgovorio nam je u dahu ovaj ljubitelj kriptofinancijskih tehnologija.

S druge strane, glas znanosti u vidu dr. Karla Vujeve, asistenta na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prije svega nas podsjeća da se tu ne radi zaista o valutama ili o novoj formi novca. Iznimke tako čine izolirani i promašeni pokušaji pretvaranja kriptovalute u zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaćanja („legal tender"), kao što je bio slučaj u Salvadoru i Srednjoafričkoj Republici. „Kriptovalute su prvenstveno špekulativna financijska imovina visoke volatilnosti, određenih subjektivnih prednosti - poput anonimnosti, recimo - i vrlo slabih fundamenata", kaže Vujeva.

Nužnost državne regulacije

„To znači da je potreban i oprez i odgovarajući regulatorni okvir", dodao je, „dok cijene kriptovaluta mogu i rasti i padati s obzirom na odvojenost suvremenih financijskih tržišta od realne ekonomije. Financijski mjehur na kripto-tržištu zasigurno postoji, no je li mu kraj ove godine, ovog desetljeća ili uopće u ovom životnom vijeku, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi." Primjerice, kako nam je pojašnjeno, bitcoin je svojom arhitekturom inherentno deflatoran prema van, pa cijene svih drugih roba i usluga imaju tendenciju padati naspram njega s obzirom na finalni iznos „coina" koji je moguće "rudariti".

„Iz istog razloga, upotrebna mu vrijednost ima limes u nulu. Istovremeno, razmjensku mu vrijednost ne garantira suveren, što ga automatski čini špekulativnim i visokorizičnim", opominje ovaj znanstvenik sa Sveučilišta u Zagrebu, ukazujući još i na to da bitcoin svojim dizajnom negira mogućnost tzv. LOLR-mehanizma, koji je apsolutno ključan za stabilizaciju financijskog sustava u poslovnim ciklusima posljednjih 150 godina. Karlo Vujeva povrh svega skreće pažnju na evidentni prostor za državnu regulaciju, s obzirom na potrebnu zaštitu nedovoljno upućene javnosti.

„Pritom, jedno je ulagati vlastiti kapital uz prihvaćanje rizika, a sasvim je drugo provoditi piramidalne ili Ponzi-sheme usidrene oko obećanja pogrešno imenovane kriptovalute kao - valute. No potrebno je naglasiti što bi mnogi pobornici kriptovaluta voljeli da one postanu. Naime, velik dio motivacije u pojavi i popularizaciji kriptovaluta je njihovo implicitno obećanje zamjene ili nadrastanja trenutnog institucionalnog okvira u kojem država, tj. središnja banka, i poslovne banke vode glavnu riječ", drži ovaj ekonomist.

Pripitomljavanje inovacije

Ipak, on minimalnima procjenjuje šanse da kriptovalute zamijene postojeći novac mimo volje navedenih institucija. Umjesto urušavanja monetarne aritekture koja je endogeno građena stoljećima, po njemu je realnije očekivati da financijski sustav asimilira i „pripitomi" tu novu privatnu inovaciju, ako ju ocijeni kao korisnu: „Primjeri takvog ishoda uključuju pojavu certifikata o depozitu, eurodolare i eurovalutna tržišta, te sekuritizaciju u kontekstu bankarstva u sjeni. Fintech i kriptovalute tek su novi evolucijski korak u istovjetnom procesu."

Institucionaliziranje kriptovalute u trenutnom okviru, pak, već se u manjem obujmu i ostvaruje. No različite silnice upravljaju tim procesom, pa je primjerice Donald Trump zabranio američkoj centralnoj banci kreiranje vlastite, dok je europsko-unijska monetarna vlast u poodmakloj fazi priprema za uvođenje digitalnog eura. „Ishod tog procesa još uvijek je neizvjestan, s obzirom na veliko negodovanje poslovnih banaka kojima barem u teoriji prijeti scenarij da ih se delegira u onu ulogu za koju ljudi i misle da imaju: obične posrednike između dužnika i štediša", zaključuje Karlo Vujeva za DW.