« Ekosfera
objavljeno prije 10 godina i 3 mjeseca
WWF

Hrvati troše prirodne resurse za gotovo dvije Zemlje

Svjetska biološka raznolikost u velikom je padu, ali rješenja su još moguća, ističe WWF u svom najnovijem „Izvještaju o stanju planeta“, objavljenom u cijelom svijetu

Hrvatima bi dvije Zemlje bile jedva dovoljne
Hrvatima bi dvije Zemlje bile jedva dovoljne (WWF)
Više o

Hrvatska

,

resursi

,

ekološki otisak

Izvještaj o stanju planeta 2014 objavljen je u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi. 

„Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono 
što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost", ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Naš način života iziskuje gotovo dvije planete, što je dugoročno gledano neodrživo. Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska", nastavlja Remeta.

U usporedbi s Hrvatskom koja troši resurse 1.86 planeta, BiH i Srbija imaju manji ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtjeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta.

Ekološki otisak pokazuje da svih 272 bi svatko na planetu živio život prosječnog stanovnika Europske unije, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta da bi održalo naše potrebe za prirodom. S tim u vezi Remeta naglašava: „Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU".

30.09.2014. 09:37:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh