Hrvati su posebno pesimistični

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju - pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a - Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke.

Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Razlike u stavovima između mladih muškaraca i žena se povećavaju, dok neravnopravnost spolova na štetu žena još uvijek postoji u više oblasti. A prema mišljenju mladih, u najveće probleme u vlastitoj zemlji spada korupcija.

U odnosu na prethodno istraživanje (2018.) ove zaklade bliske SPD-u, značajno je porastao strah od rata, nasilja i bolesti. To ne čudi, imajući u vidu da se u međuvremenu dogodila pandemija korone, da su izbili ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku. Za razliku od svojih vršnjaka u Zapadnoj Europi, mladi iz regije su manje zainteresirani za politiku, i nisu pretjerano zabrinuti zbog klimatskih promjena.

U studiji je također konstatirano da mladi u jugoistočnoj Europi postaju sve tolerantniji prema LGBTQ+ zajednici, ali i da smatraju da ta zajednica ima „previše" prava.

Perspektiva pridruživanja EU-u potiče optimizam među mladima u mnogim zemljama koje nisu članice tog saveza, dok je pesimizam među mladima u zemljama-članicama EU-a visok - i nastavlja rasti.

Evo detaljnije nekih rezultata studije, s posebnim akcentom na Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru. U ovim zemljama je pesimizam svugdje porastao, ali posebice drastično u Hrvatskoj: dok je u prethodnom istraživanju 11,3 posto smatralo da će se situacija u zemlji pogoršati, sada to misli čak 46,1 posto mladih.

Loše ocjene za obrazovanje

Na pitanje u kojoj mjeri su generalno zadovoljni obrazovanjem, u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na to je pozitivno odgovorila samo oko četvrtina mladih. U tim zemljama uočljiv je pad zadovoljstva u odnosu na 2018. Nešto zadovoljniji su mladi Hrvati (38,4 posto), i to kontinuirano.

Mladi u regiji prvi put se susreću s korupcijom već tijekom školovanja. Brojke govore same za sebe: od 60 posto mladih u Crnoj Gori, pa sve do 77 posto u BiH smatra da se u njihovoj zemlji ocjene ili ispiti kupuju, odnosno prodaju na sveučilištima.

Strah od nezaposlenosti - iako nije tako crno

Kada se radi o nezaposlenosti, autori studije navode da je stvarna nezaposlenost manja od onoga kako to percipiraju mladi - dakle, tu situaciju vide lošije nego što jeste. Ipak, zabrinjavajuća je rodna razlika u stopi nezaposlenosti: mlade žene češće su nezaposlene nego mladi muškarci.

Strah od nezaposlenosti je dosta prisutan i također je nešto izraženiji kod žena (54 posto) i kod mladih u urbanim sredinama. Ujedno, mladi s višim obrazovanjem češće brinu o nezaposlenosti. Taj strah posebno je raširen u BiH (68 posto).

Što je ključno za zapošljavanje?

Mladi iz gotovo svih zemalja regije smatraju da su veze s ljudima na pozicijama moći i stranačka pripadnost važni faktori za dobivanje posla, posebno u zemljama koje nisu članice EU-a.

Tako u BiH 57 posto i u Srbiji 48 posto mladih smatra da su to ključni faktori. U Crnoj Gori postoji razlika: 34,7 posto smatra da je članstvo u stranci važno, a 44,7 posto smatra da su to veze. U Hrvatskoj su također veze očigledno važnije (54,5 posto) od članstva u stranci (42,1 posto).

Međutim, stručnost u određenoj oblasti također se pokazala kao ključni faktor. U Crnoj Gori to kaže 63,2 posto mladih, u Hrvatskoj skoro 60 posto, u BiH skoro 50 posto, a u Srbiji najmanje - samo 46 posto.

Imati posao, ali nesiguran i ne u struci

Nesigurno i neodgovarajuće zaposlenje prevladava kao oblik rada među mladima. Mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, i iako većina radi na pozicijama koje su u skladu s njihovim formalnim obrazovanjem, postoji primjetan pad ovog trenda u usporedbi s prethodnim istraživanjem.

U Hrvatskoj je udio mladih koji rade na poslu za koji su previše kvalificirani porastao sa 17,5 na 28 posto, što je, pak, najniža stopa u četiri zemlje koje smo ovdje izdvojili. U Srbiji je postotak takvih mladih bio i ostao najveći, iako se jedino tamo smanjio u odnosu na 2018.