Hrvati i dalje mlate djecu

Po istraživanju iz 2011., svako četvrto dijete do 16 godina starosti bilo je izloženo nekom obliku nasilja, rekao je u petak na završnoj konferenciji projekta Miroslav Rajter iz Ureda za istraživanje zagrebačkog sveučilišta.

Zabrinjavajućim je ocijenio što se to nasilje prenosi na iduće naraštaje, jer je 17 posto mladih navelo da će, kada budu roditelji, koristiti tjelesno kažnjavanje ako to dijete zasluži. Često se u javnosti može čuti da su nam djeca prioritet, no da to nije tako pokazuju podaci kako brojna djeca prolaze kroz razne sudske procese i po pet godina, upozorila je Marina Trbus iz udruge 'Korak po korak'.

Sudovi nisu ekipirani za zaštitu prava djece, nedostaje stručnjaka u svim segmentima, a roditelji ne poznaju propise, stoga nam je cilj da kroz projekt umrežimo sve dionike i pomognemo djeci u zaštiti njihovih prava, odnosno da ih zaštitimo od bilo kojeg nasilja. A nasilja je mnogo, poput obiteljskog, međuvršnjačkog, na internetu itd., navela je Trbus.

Da bi se djecu zaštitilo od bilo kojeg oblika nasilja treba poznavati propise, pri čemu je najvažnija međuresorska suradnja svih institucija, poručila je izvršna direktorica udruge 'Korak po korak' Silvija Stanić.

Po istraživanju u kojem je sudjelovalo 6.000 mladih, roditelja i dionika u zaštiti prava djece, tek svaki drugi roditelj i mlada osoba zna da u Hrvatskoj postoji zakon koji obvezuje na prijavu kršenja djetetovih prava, a više od 60 posto roditelja nikada nije bilo na nekoj od edukacija vezano za teme nasilja.

Na pitanje o učestalosti nasilja 34 posto mladih procjenjuje da se većini ili gotovo svim djevojkama dogodilo da ih je u obitelji netko udario, a 42 posto da se isto dogodilo većini ili gotovo svim mladićima.

Rezultati su pokazali da se najčešće reagira na teško nasilje, a rijetko na psihičko, emocionalno ili elektroničko nasilje nad djecom.

Na skupu je istaknuto kako je u brojnim dokumentima i planovima naznačena jasna potreba osiguravnja dodatnih sredstava za zaštitu prava djece, no to se još uvijek nije dogodilo. Kao primjer naveden je podatak da je Ured Vlade za udruge u 2013. od ukupno 559 milijuna kuna za potporu djeci izdvojio tek oko dva milijuna kuna. S druge strane, sportske udruge dobile su 22 posto ukupnog iznosa.

I to pokazuje da su djeca nisko na listi prioriteta i da su novčana davanja prema njima minimalna, sporadična i najčešće dio kampanja s ciljem osobne i političke promocije, stoji u završnom dokumentu projekta 'Osnažimo pravo djece da budu sigurna'.

Projekt je proveden u pet hrvatskih regija, a financiran je novcem EU-a uz sufinanciranje Ureda za udruge i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.