Holokaust u „zemlji slobodnih“

Osim čuvene serije „Korijeni" koja je kroz sudbinu roba Kunta Kinta oblikovala suvremenu predodžbu o američkom ropstvu, holivudska produkcija koja tematizira ovu mračnu povijesnu epizodu svodi se na svega nekoliko značajnijih naslova, poput Spielbergova „Amistada", Zwickovog „Rata za slavu", Fleischerovog „Mandinga", Tarantinovog „Odbjeglog Djanga" i poneke adaptacije „Čiča Tomine kolibe".

Izgleda da je Hollywood snimio više filmova o egipatskim mumijama negoli o crnačkim robovima, dok je usporedbe s holokaustom smiješno i potezati. I, eto, čini se da je preko bare morao potegnuti Englez Steve McQueen („Glad", „Sram") da bi Amerikancima konačno snimio njihovu „Shindlerovu listu".

Solomon Northup (Chiwetel Ejiofor) ugledni je građanin koji sa suprugom i kćerkom živi u New Yorku sredinom 19-og stoljeća te privučen atraktivnom poslovnom ponudom pada u ruke kriminalaca koji ga drogiraju, kidnapiraju i transportiraju u Louisianu gdje bude prodan na plantažu relativno ljubaznog robovlasnika Williama Forda (Benedict Cumberbatch).

Ovaj pripada grupi, da tako kažemo, dobrih robovlasnika koji sa svojim robovima uspostavljaju donekle ljudski odnos, no usprkos simpatijama koje osjeća prema Solomonu, a shvaćajući da ga ne može zaštiti od agresivnog čuvara (Paul Dano), Ford ga preprodaje novom vlasniku, patološkom zlostavljaču Edwinu Eppsu (Michael Fassbender) koji ne zna izaći na kraj s vlastitim podvojenim osjećajima, s jedne strane mržnjom koju gaji prema crnim robovima općenito i privlačnošću koju osjeća prema mladoj robinji Patsey (Lupita Nyong'o).

Po onoj židovskoj kletvi „dao Bog da imao pa nemao", Solomonov pad iz slobode u ropstvo rađa još većim osjećajem užasa nego kod robova koji su rođeni neslobodni, a život mu dodatno otežava njegova inteligencija i obrazovanje koje mora pažljivo kriti od gospodara koji bi takvog roba doživjeli kao prijetnju. Pogotovo je to slučaj s Eppsom, sadistom, alkoholičarem i vjerskim fanatikom kod kojega se te tri osobine fino i logično sljubljuju u jedan od najperverznijih likova viđen na filmu još tamo od onog genijalno iberodvratnog šefa koncentracijskog logora Ralpha Fiennesa u „Schindlerovoj listi".

Od tri filma koji se čine kao najveći favoriti za Oscare ( preostala dva su „Američki varalice" i „Gravitacija"), „12 godina ropstva" uvjerljivo je najbolji film, no čini se kako je Američkoj filmskoj akademiji dojadila uloga veš mašine za pranje vlastite savjesti na način da se nagradama vrijednim i društveno važnim filmovima popravlja imidž Hollywooda, pa bi lako mogao ostati bez zlatnog kipića.

Cijelu recenziju filma „12 godina ropstva" možete pročitati na portalu Nemilosrdni gadovi.

http://nemilosrdnigadovi.com/12-years-a-slave-recenzija/