HNB će emitirati dodatnu likvidnost, ali samo za proizvodne programe

Hrvatska narodna banka (HNB) spremna je emitirati dodatnu likvidnost pod uvjetom da ta sredstva budu usmjerena u proizvodne programe, a ne u potrošnju, rekao je večeras u razgovoru za Poslovni klub Hrvatske televizije guverener HNB-a Željko Rohatinski koji se založio za veću koordinaciju fiskalne i monetarne politike, a naznačio je i određenu mogućnost smanjenja kamatnih stopa na kredite u 2010. godini.

O vladinim najavama utemeljenja fonda za pomoć gospodarstvu, Rohatinski je napomenuo da je emitirati dodatnu likvidnost iz primarne emisije uvijek veliki rizik za središnju banku. Zbog toga je, kazao je, bitno pitanje kroz koje će kanale to biti usmjereno gospodarstvu. Ako ta sredstva odu u potrošnju, onda će se ta dodatna likvidnost odraziti na potražnju za devizama, na deprecijaciju i u konačnici na povećanje deficita bilance plaćanja, upozorio je guverner Rohatinski.

Bitan uvjet za emitiranje dodatne likvidnosti je da akteri u tom procesu, prije svega poslovne banke i država, iznađu modalitete po kojima bi dodatna likvidnost bila usmjerena u proizvodne programe. Ako je to moguće ostvariti, HNB će to ispuniti, rekao je.

Rohatinski se založio za mnogo veću koordinaciju fiskalne i monetarne politike. U zadnje dvije godine ta je suradnja znatno napredovala. Međutim, naglasio je da je to usklađivanje do sada bilo prilično jednostrano, donošenjem mjera monetarne politike kako bi se mogli realizirati ciljevi fiskalne politike.

Na pitanje o modelu izlaska iz krize guverner HNB-a je istaknuo kako je činjenica da smo prebrodili financijsku krizu, financijski sektor je u osnovi stabilan, stabilna je i domaća valuta. Kriza se prenijela u realni sektor koji je pogođen padom izvoza kao i situacijom na domaćem tržištu, istaknuo je.

Realni sektor svoj budući razvoj ne može temeljiti na ekspanziji domaće potrošnje bazirane na inozemnim kreditima. To je razdoblje iza nas, naglasio je Rohatinski.

Na primjedbu da su tvrtke nezadovoljne kreditiranjem, ukazao je ne povećani rizik za banke, kao i za same komitente te dodao da su države u tome preuzele dio rizika. Bilo bi dobro da je to tako i u Hrvatskoj, rekao je, uz ostalo, guverner HNB-a.

U 2010., kazao je Rohatinski, postoje određene mogućnosti za smanjenje kamatnih stopa na kredite, posebno ako bi HNB smanjenjem obvezne pričuve emitirao 'jedan jeftini novac'.

Na pitanje o zaduženosti i činjenici da za otplatu inozemnih dugova u ovoj godini treba 11 milijardi eura, Rohatinski je rekao da je bitno da se zaustavi tendencija relativnog povećanja inozemnog duga, u odnosu na BDP, izvoz i devizne rezerve.

Treba bitno smanjiti deficit u bilanci plaćanja i fiskalni deficit. To znači, kazao je, forsirati izvoz, bitno racionalizirati domaću potrošnju, povećati domaću štednju.

Na pitanje o aferama i uhićenjima menadžera Rohatinski je kazao da su dok je gospodarstvo raslo i dok su bili dostupni jeftini krediti mnoge od kriminalnih pojava bile prikrivene. Sada, rekao je, kada novca ima manje, sada to izlazi na površinu. (hina/metro-portal)