Govedina i deforestacija

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature 4. svibnja, mjesec dana nakon što je međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama upozorio da čovječanstvo nije ni blizu ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva celzija.

Uzgoj goveda glavni je svjetski uzrok deforestacije, a stoka koja se uzgaja glavni je izvor metana, stakleničkog plina jačeg i od ugljičnog dioksida. Zamjena govedine drugim mesnim alternativama mogla bi smanjiti dio ekološkog otiska proizvodnje hrane, ali neće riješiti klimatsku krizu, kaže glavni autor studije Florian Humpenöder, znanstvenik za održivost s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu u Njemačkoj. Ipak, dodaje, na to ne treba gledati kao na čarobno rješenje.

Tim je u istraživanju koristio matematički model koji je razmatrao povećanje broja stanovništva, prihoda i potražnje za stokom između 2020. i 2050. Prema uobičajenom scenariju, globalno povećanje potrošnje govedine zahtijevalo bi proširenje pašnjaka za ispašu i obradivih površina za proizvodnje stočne hrane, što bi udvostručilo godišnju stopu krčenja šuma na globalnoj razini. Emisije metana i korištenje poljoprivredne vode također bi se povećale.

Zamjena 20 posto svjetske potrošnje goveđeg mesa po glavi stanovnika nemesnom alternativom mikoproteinom do 2050. smanjila bi emisiju metana za 11 posto i prepolovila godišnju stopu krčenja šuma i povezane emisije, u usporedbi s uobičajenim scenarijem. Utjecaj smanjenja krčenja šuma toliko je velik jer se prema ovom scenariju globalna potražnja za govedinom ne povećava, tako da nema potrebe za proširenjem usjeva ili pašnjaka za prehranu stoke, kaže Humpenöder.

Zamjena 50 posto govedine koja se konzumira po osobi mikroproteinom dovela bi do više od 80 posto smanjenja krčenja šuma i emisije ugljika, a zamjena 80 posto govedine mikoproteinom eliminirala bi oko 90 posto gubitka šuma.