« Znanost
objavljeno prije 8 godina i 5 mjeseci
ZNANOST

Gdje će se nalaziti novi superkontinent?

Planinski lanci i drevne stijene pokazuju kako je kretanje Zemljine kore u prošlosti više puta spajalo i razdvajalo kontinente u ciklusima od oko pola milijarde godina

Do sljedećeg superkontinenta treba pričekati samo 100 milijuna godina
Do sljedećeg superkontinenta treba pričekati samo 100 milijuna godina (Arhiva)
Više o

Zemlja

,

kontinenti

,

superkontinent

,

Pangea

Istraživanje nedavno obavljeno na Sveučilištu Yale kaže kako bi se za 100 milijuna godina svi kontinenti mogli spojiti u jedan veliki continent koji bi se mogao zvati Amasija.

Svi današnji kontinenti su nastali iz jedinstvenog prakontinenta koji se zvao Pangea i nalazio se na području Afrike. On se razbio da bi došao do današnjih 7 kontinenata zbog tektonskih sila koje su utjecale na njega, ali upravo zbog tih sila bi se svi kontinenti mogli spojiti ponovo u jedan kontinent koji će se najvjerojatnije nalaziti malo ispod Sjevernog pola.

Planinski lanci i drevne stijene pokazuju kako je kretanje Zemljine kore u prošlosti više puta spajalo i razdvajalo kontinente u ciklusima od oko pola milijarde godina, ali do sada se nije moglo točno predvidjeti gdje su nastajali ti superkontinenti ili gdje će se sljedeći formirati.

Riješenje je ponudio tim geologa sa Sveučilišta Yale. Ross Mitchel i njegovi kolege su prvo utvrdili lokaciju prošlih superkontinenata: Pangee; Rodinije, koja je nastala milijardu godine prije Pangee; Nune, koja je nastala 700 milijuna godine prije Rodinije. Došli su do zaključka da se svaki superkontinent pomaknuo za četvrtinu globusa s obzirom na prijašnji te tako zaključili da će se Amasija nalaziti na Sjevernom polu.

Do ovih zaključaka su došli pomoću nove metode interpretiranja magnetskih tragova koji su otkriveni u uzorcima drevnih stijena. Tragovi pokazuju položaj uzorka u odnosu na Zemljino magnetsko polje pa se onda mogu koristiti za određivanje mjesta na globusu gdje su stijene nastale te se tako pratiti i superkontinenti.

Iako  su se magnetski tragovi i prije koristili za kalkuliranje putanje kontinenata oni nisu bili jako precizni jer se nije mogla odrediti geografska dužina, s obzirom da magnetsko polje slabo varira s njom. Mitchellov tim su, međutim, pronašli novi način analize podataka pomoću pojave koja je poznata kao polarno lutanje. To je pojava gdje se položaj Zemljinih polova postupno mijenja zbog kretanja unutarnje mase. Analizom ove pojave znanstvenici su odrediti na kojoj geografskoj dužini su se nalazili kontinenti.

Ovi rezultati bi trebali pripomoći boljem razumijevanju evolucije i širenju prethistorijskih bića, ali bi mogli i pomoći pri pronalasku nafte jer se ona često nalazi na mjestima gdje se kontinenti razilaze.

08.08.2012. 22:30:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh