G20 bez nekih jasnih dogovora

Zemlje članice G20 zajedno proizvode više od tri četvrtine globalnog bruto domaćeg proizvoda, ali i emisije stakleničkih plinova. U njima je također instalirano 90 posto trenutnih svjetskih kapaciteta obnovljive energije. Zbog svega toga je upravo tih 20 država ključno za energetsku tranziciju - prelaska s fosilnih na obnovljive izvore energije - i borbu protiv klimatskih promjena.

Ove godine predsjedavajuća zemlja G20 je Indija pa su od srijede do subote (19.- 22.) ministri energetike G20 zasijedali u Bambolimu, u indijskoj obalskoj saveznoj državi Goi.

U izvještaju koji je za sastanak pripremila zemlja domaćin - cijena energetske tranzicije je procijenjena na skoro 4 bilijuna eura godišnje. Stoga je ključni zahtjev New Delhija da se zemljama u razvoju osigura jeftino financiranje i transfer tehnologije. Njemačkoj je posebno bilo važno utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030.

Bez završnog priopćenja

Međutim, poslije sastanka, zbog neslaganja oko nekih važnih pitanja, umjesto zajedničkog priopćenja ministri G20 su izdali izjavu o ishodu i rezime predsjedavajućeg. Zajedničko priopćenje se izdaje kada postoji konsenzus o svim pitanjima.

„Imali smo dogovor o 22 od 29 paragrafa, a sedam paragrafa čine rezime predsjedavajućeg", rekao je indijski ministar energetike R.K. Sing.

Prema izvještajima agencije Reuters, konsenzus nije postignut oko paragrafa koji se tiču:

- smanjenja „neograničenog" korištenja fosilnih goriva

- utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030.

- poziva razvijenim zemljama da postignu cilj zajedničkog mobiliziranja 100 milijardi dolara godišnje od 2020-2025. za klimatske akcije u ekonomijama u razvoju

- opisa rata u Ukrajini.

Fosilna goriva i dalje važna za mnoge zemlje

Zašto do dogovora nije došlo? Kako kaže domaćin Indija, neke zemlje G20 su tvrdile da „različitim nacionalnim okolnostima" treba posvetiti više pažnje prilikom postepenog ukidanja fosilnih goriva. Za neke zemlje kao što su Indija ili Kina ugljen je i dalje važan izvor energije.

Mnoge ekonomije u razvoju tvrde da će odustajanje od fosilnih goriva bez pristupačnih alternativa osuditi njihovo ogromno stanovništvo na siromaštvo. One kažu da razvijeni Zapad mora platiti više kao stari i veliki zagađivač.

Pored toga, postojale su razlike u pogledu tehnologija za smanjenje emisija štetnih plinova pri korištenju nafte i prirodnog plina. Ministar energetike Indije R.K. Sing je na brifingu nakon završetka konferencije također rekao da neke zemlje umjesto postupnog smanjivanja upotrebe fosilnih goriva žele koristiti metode izoliranja i skladištenja ugljičnog dioksida. On međutim nije imenovao koje su to države.

Ipak, poznato je da se veliki proizvođači fosilnih goriva Saudijska Arabija, Rusija, Kina, Južna Afrika i Indonezija protive cilju utrostručenja kapaciteta obnovljive energije tijekom ovog desetljeća, piše Reuters.

Trenutno je širom svijeta instalirano 3,3 terawatta kapaciteta obnovljivih energija. Na sastanku je članicama G20 predloženo da do 2030. utrostruče svoje kapacitete - s ciljem da se u zajedničkom završnom saopćenju postavi vrijednost od devet teravata. Međutim, to nije uspjelo.

Habeck: „Izvjesno razočarenje, ali je bilo očekivano"

Njemački ministar ekonomije Robert Habeck je rekao da je blokada „nekoliko zemalja, posebno zemalja koje proizvode fosilnu energiju", otežala sastanak. Neobjašnjivo je da neke države stavljaju zaštitu vlastite industrije ispred zajedničke odgovornosti za klimu, dodao je on.

Ipak velika većina zemalja G20 želi širiti obnovljive izvora energije i to već čini, rekao je Habeck. „Radi se o tome da svijet ne čeka na najsporije, već da oni koji su napredniji zajedno idu naprijed", rekao je njemački ministar. Na primjer, u dokumentu o rezultatima sastanka našlo se udvostručenje energetske efikasnosti do 2030.

Sastanak je bio „međukorak na putu do klimatske konferencije UN krajem godine u Dubaiju". Vidjet će se mogu li se tamo dogovoriti daljnji koraci kako bi svjetska zajednica krajem godine mogla adekvatno odgovoriti na „ono što trenutno doživljavamo širom svijeta, da zemlja doslovno počinje goriti".

Ruski „izokrenut pogled na svijet"

Rusiju je na sastanku predstavljao jedan šef odjeljenja iz Ministarstva energetike, dok je zamjenik ruskog ministra energetike Pavel Sorokin sudjelovao putem video linka.

Habeck je rekao da je šokantno kako je Sorokin izrazio „potpuno pogrešnu procjenu stvarnosti". Sorokin je energetsku krizu pripisao financijskoj krizi iz 2008. „To je naprosto potpuno izokrenut pogled na svijet", rekao je Habeck.

Prema informacijama agencije dpa, Sorokin je u svojoj izjavi u vezi s plinovodom Sjeverni tok govorio o „terorističkim napadima", dok međunarodna istraga koja se bavi ovim slučajem govori o sabotaži.

Prema krugovima iz njemačke delegacije u Indiji, Habeck je oštro osudio rat u Ukrajni i rekao da se posebno EU prošle godine morala suočiti s činjenicom da Rusija koristi energiju kao „oružje". Isporuke plina su smanjene i obustavljene s namjerom da se izazove nestašica plina u Njemačkoj i EU. No to Rusiji nije uspjelo, naglasio je Habeck.