Frizijka i gradišćanski Hrvati pobijedili na festivalu ugroženih jezika

Mlada frizijska pjevačica Janna Eijer i bend "Coffeechock Company" iz Gradišća osvajači su nagrada na Međunarodnom glazbenom festivalu Liet na kojem nema eurovizijskoga sjaja ni banalnih tekstova, pjevanje na engleskom je zabranjeno, a jedini je uvjet da pjesma bude napisana na manjinskom ili ugroženom jeziku.

Festival su prije osam godina pokrenuli govornici frizijskoga jezika, manjinskog jezika kojim se govori u Njemačkoj i Nizozemskoj, a ove se godine održao u Udinama, središtu talijanske pokrajine u kojoj se govori friulski jezik koji ima 800 tisuća govornika.

Unatoč prijetnji lingvističke homogenizacije, bendovi koji su nastupili na Liet festivalu, pripadaju "nu folk" revivalu koji glazbu manjinskih jezika donosi i do šire publike u Glastonburyju ili drugim europskim festivalima.

Janna Eijer osvojila je sinoć prvu frizijsku pobijedu na ovom festivalu s pjesmom "Ien klap", a rock-reggae bend "Coffeeshock Company" dobio je nagradu publike za pjesmu "Gusla mi se je zničila". Jezik Gradišćanskih Hrvata, kojih u Austriji ima oko 50 tisuća, ove se godine prvi puta čuo na festivalu, a "Coffeechock Company" kvalificirao se na natjecanje automatski, zahvaljujući pobjedi na sličnom natjecanju Suns u Švicarskoj.

Skama la Rede, ska-punk bend pjevao je na asturskom jeziku kojim govori 250 tisuća ljudi iz španjolske pokrajine Asturija, dok je skupina Siroka pjevala na baskijskom.

Skupinu Noid razumije šest tisuća govornika iz ugro-finskoga dijela Rusije, a Udmurtska Republika navijala je za svoje The Silent Woo Goore, koji miješaju udmurtski folk sa suvremenim globalnim zvukovima.

Na škotskoj verziji gaelskog jezika pjevala je Macanta, bend iz Glasgowa, dok su irski gaelski predstavljali Aoife Scott.

Reziju Ladinu koja pjeva na valladeru, dijalektu retoromanskoga razumije 35 tisuća stanovnika grižunskog kantona, a nastupio je i Rolffa, norveški bend koji pjeva na jeziku sami, te talijanska skupina Priska koja pjeva na friulskom i Cuntra Loem koji su pjevali na ladino jeziku.

U Europi približno 40 milijuna ljudi govori manjinskim jezikom, a prema podacima UNESCO-a u svijetu je ugroženo 2500 od 7000 jezika.