Fridays for Future: politički neugodni bunt
Već mjesecima mladi ljudi petkom demonstriraju za zaštitu klime. Oni drukčije poimaju politiku, nestrpljivo zahtijevaju djelovanje. Odnos između njih i etabliranih političara je kompliciran
"Nikad u životu nisam imao osjećaj da me politika stvarno predstavlja", kaže Max Vella, student biologije koji je već prije nekoliko godina postao punoljetan i stekao pravo glasa. Na prošlim izborima nije ništa zaokružio nego je na izbornom listiću napisao poruku: "Niti jedan od ovih kandidata nema stvarno plan ili misao za mene."
Sad on svakog petka stoji ovdje, u Parku invalida u Berlinu, i s drugim prosvjednicima skandira: "Mi smo ovdje, mi smo glasni jer nam vi kradete budućnost." I u Njemačkoj tisuće mladih ljudi, inspirirane švedskom aktivisticom Gretom Thunberg, petkom umjesto u školu ili na sveučilište idu prosvjedovati za zaštitu klime. Prosvjedovali su i na Veliki petak, kad nisu radile ni škole ni sveučilišta. I kraj prosvjeda se ne nazire.
"Tema klimatskih promjena je uvijek iznova gurana pod tepih, to me jako ljuti", kaže Clara Mayer, maturantica koja će prvi put na izbore izaći u svibnju kad se bira Europski parlament. Njezina kritika je upućena svim strankama. Kaže da su sve prespavale zaštitu klime. "Mi smo nadstranački orjentirani, to je jako važno. Naši zahtjevi su djelomice puno radikalniji nego zahtjevi politike, čak i onih iz dijela Zelenih."
Novo poimanje politike
To mišljenje dijele mnogi. Više od 40 posto djece i mladih koji prosvjeduju petkom za zaštitu klime ne identificira se ni s jednom strankom, utvrdio je Institut za istraživanje prosvjeda i pokreta u jednom istraživanju. Mladi se svojim zahtjevima obraćaju izričito političarima, ali ne samo njima. Oni se i sami namjeravaju mijenjati: jesti manje mesa, stvarati manje smeća, konzumirati drukčije i vodeći računa o okolišu.
Za Klausa Hurrelmanna, profesora na Hertie School of Governance, koji se bavi istraživanjem ponašanja mladih, prosvjedi "Fridays for Future" predstavljaju "pravu političku elektrizaciju". To je nova generacija koja izaziva, kaže on: "Mladi žele više digitalizacije, više brzine, više izravnog utjecaja". Etablirane stranke u Njemačkoj imaju problem da je prosječna starost njihovih članova trenutno oko 60 godina i da je njihovo poimanje politike drukčije, kaže on. Postoji opasnost da se razljuti cijela jednu generaciju, ako politika ne uspije ozbiljno se pozabaviti temom klimatskih promjena, kaže Hurrelmann.
Na demonstraciji u Parku invalida postoji takozvano vrijeme otvorenog mikrofona. Tko god želi može reći što misli. Jedna mlada aktivistica se javlja za riječ. "I ja se prezivam Lindner. Ali ja sam od onih dobrih." Demonstranti se smiju. Tweet Christiana Lindnera postao je hit na društvenim mrežama. Predsjednik liberala je poručio prosvjednicima "Fridays for Future" da zaštitu klime prepuste profesionalcima. Njegova poruka je primjer nespretne reakcije etabliranih političara.Ne trebamo pohvale nego djelovanje
Osobito iz konzervativnog političkog tabora, kao i iz liberalnog FDP-a i desnopopulističkog AfD-a su poručivali demonstrantima da se drže svojih školskih obveza i prosvjede prebace na vikend.
Ali, bilo je i pokušaja približavanja etabliranih stranaka i mladih aktivista. Odbor Njemačkog Bundestaga za okoliš je primio prosvjednike. Osobni susreti i rasprave na stranačkoj razini bili su vrlo konstruktivni, tvrde stručnjaci za klimu iz gotovo svih stranaka u izjavama za DW. Smatra se da je u trendu pokazati se s demonstrantima "Fridays for Future" - pa i na Twitteru. Claru Mayer živciraju pohvale političara, pogotovo ako ih smatra neiskrenim. "Ne trebamo vaše pohvale na Twitteru, trebamo konačno djelovanje!"
"Dosadni put" demokracije
Ali, kako bi trebalo izgledati to djelovanje? Tjednima su aktivisti zahtijevali jasnu podjelu zadaća. Oni su demonstracijama privlačili pozornost, političari su trebali razraditi rješenja.
To se promijenilo kad su prosvjednici objavili katalog zahtjeva. Glavni zahtjev učenika je ostvarivanje cilja Pariškog sporazuma o klimi o smanjenju zagrijavanja Zemljine atmosfere na 1,5 stupanj. Ali, tu su i zahtjev za napuštanjem termoelektrana na ugljen do 2030., potpuni prelazak na obnovljive izvore energije do 2035., uvođenje poreza za ugljični dioksid (CO2). Brojnim političarima je to previše radikalno, upozoravaju da bi to bilo povezano s radikalnim zahvatima u privatni stil života.
Razumijevanje za zahtjeve demonstranata pokazuje SPD-ov političar Carsten Träger. "Ja se zalažem za 'dosadni put' demokracije", kaže SPD-ov stručnjak za okoliš. "Ja sam i za to da budemo brži, da budemo zahtjevniji, ali ne da za to sve podredimo zaštiti klime."
"Dosadni put" demokracije Clari Mayer ne ide dovoljno brzo. Ona ne smatra uvjerljivom argumentaciju da se mora misliti i na radna mjesta. "Nema kompromisa ako planet propadne. Ako planet umre, nestat će i radna mjesta."
Postaje neugodno
Na jednoj strani su hitni zahtjevi aktivista, na drugoj tromi stroj parlamentarne demokracije. Istraživač ponašanja mladih Klaus Hurrelmann u prosvjednom pokretu vidi potencijal. "To će biti svađa, ali o tomu se upravo i radi, da mladi ljudi nemirom unose u politiku dinamiku, tako da ne pobijedi ono etablirano, polagano i tromo."
Činjenica da tako puno mladih ljudi svakog tjedna demonstrira ohrabrila je Maxa Vellu. On si čak može zamisliti da postane član neke stranke, već je u kontaktu sa Zelenima. "Put vodi kroz politiku, tu se stvarno može nešto promijeniti." Potpuno bez politike ne ide, toga su svjesni i demonstranti "Fridays for Future".
Novi komentar