Europsko-turski prijepor oko viza

Za turskog premijera Ahmeta Davutoglua i njegov pregovarački tim 4. svibnja je bio dan za slavlje. Europsko vijeće predložilo je državama članicama EU-a da turskim građanima omoguće putovanje bez viza u zemlje šengenskog prostora. Tisuće građana ove euroazijske zemlje se veselilo lakšem poslovanju ili pak lakšem odlasku na odmor.

Ali, radost je bila kratkog vijeka. Jer, već sljedećeg dana je došlo do eskalacije u odnosima između Ahmeta Davutoglua i predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana. Davutoglu je iste večeri podnio ostavku.

Od tada su se neke stvari promijenile. Erdogan je prije svega najavio kako Turska neće reformirati svoje antiterorističke zakone. Tako je odbio jedan od glavnih preduvjeta koje je Europsko vijeće preporučilo zemljama članicama. 10. svibnja Europski parlament je objavio da se zaustavlja rad na sporazumu o viznim olakšicama. Turski ministar za europske poslove Volkan Bozkir je kazao kako je "izgubio nadu" da će do sporazuma uopće doći. Ovo je dojam koji dijele mnogi građani Turske na istanbulskim ulicama.

"Strahujem da u ovom trenutku do deala uopće neće doći", kaže apotekar Berin Erdin. "I nadam se da to nije dio sporazuma s EU-om o izbjeglicama. To se nikada ne bi smjelo dogoditi da izbjeglice budu na stolu kao pregovaračko sredstvo. To je neljudski", kaže Erdin. "On (Erdogan op. ur.) radi samo za sebe; njega ne zanimaju vize, njega zanima samo da nitko ne dođe do tolike vlasti da mu može stati na put."

Kraj deala?

Davutogluova ostavka je izgleda nagovještaj kraja sporazuma o viznim olakšicama, koji bi Turcima omogućio slobodna putovanja u Europu. Nacionalistički val dolazi iz vladajuće Stranke pravde i razvoja. Sporazum o viznim olakšicama je ranije bio planiran kao dio opsežnijeg sporazuma između Turske i EU-a. Njime bi se omogućilo EU-u da izbjeglice vrati u Tursku, koje preko Egejskog mora prelaze u Grčku. Tako bi Turska bila čuvar na vratima masovnog useljavanja u Europu.

Burhan Kuzu, jedan od glavnih Erdoganovih savjetnika, zaprijetio je da će u slučaju da Europa ne uspije Turskoj ponuditi vizne olakšice, Turska "poslati izbjeglice". Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu jedan je od najvećih kritičara europskih zahtjeva za reformom antiterorističkog zakona. "Da se nama kaže da trebamo reformirati antiteroristički zakon u vremenu kada se borimo protiv PKK-a i 'Islamske države', graniči s podrškom teroru", rekao je on početkom tjedna u Beču na sastanku s turskim poduzetnicima. "Ovakvim zahtjevima nećemo nikada popustiti."

I novine koje su bliske vladi promijenile su gledište kada je riječ o sporazumu o viznim olakšicama. "Oni koji su zakazali u humanitarnim stvarima, pokušavaju stvoriti slabe točke u borbi Turske s prijetnjama koje za cilj imaju rušenje integriteta naše zemlje", piše Ibrahim Karagul iz AKP-u bliskog lista Yeni Safak.

Brige oko vala tražitelja azila iz Turske

"Važno je da se pojam terorizma u Turskoj shvati, jer sadašnja definicija je suviše široka", kaže Ozan Sarkar, direktor Descartes Capital Advisors, privatne tvrtke koja u Turskoj surađuje s međunarodnim investitorima. "Problem je taj da netko tko je u Turskoj okarakteriziran kao terorist u EU-u može slobodno podnijeti zahtjev za azil. EU argumentira da se Turska mora držati svojih pravila, dijelom iz straha od turskog azilantskog vala", objasnio je Sarkar.

Tisuće političkih izbjeglica tražilo je nakon vojnog puča 1980. utočište u Europi. Mnogi i danas žive u Europi. Sarkar upućuje također na vrijeme prije puča kada Turcima za najveći broj europskih zemalja nisu trebale vize. Nakon puča je došlo do promjena.

A od kada je 1995. Turska pristupila carinskoj uniji s EU-om, turska vlada je uvijek iznova pokušavala postići labavljenje ovih ograničenja. "Naravno da su vizne olakšice važan politički cilj za svakog turskog političara, bez obzira tko je na vlasti. Erdogan je stalno naglašavao da o tome pregovara i onda je došao Davutoglu i dospio u središte pozornosti", kaže Sarkar. "Erdogan je poziciju predsjednika mnogo više proširio nego što toj poziciji povijesno pripada", dodaje Sarkar. "On je prvi direktno izabrani predsjednik zemlje. Međutim, on je doprinio ostavci premijera koji će biti biran tek u studenom. A to je neočekivano širenje njegove moći."