Europski tjedan mobilnosti završava Danom bez automobila

Europski tjedan mobilnosti i ove godine donosi nove inicijative za unaprjeđenje održive mobilnosti, promiče održive oblike transporta i podiže svijest o utjecaju svakodnevnih navika na okoliš. 

Ovogodišnjom temom naglasak se stavlja na važnost kvalitetne organiziranosti ulica, trgova, šetališta, apelira se na ravnopravnost njihova korištenja te ističe važnost osiguranja sigurnosti pješaka i biciklista.

Vrhunac Europskog tjedna mobilnosti je Dan bez automobila, 22. rujna kada će mnogi gradovi privremeno zatvoriti neke ulice za motorna vozila, omogućavajući građanima da uživaju u urbanim prostorima bez buke i zagađenja. 

Ministarstvo je pozvalo općine i gradove da prijave aktivnosti Europskog tjedna mobilnosti, a do sada su ih prijavili Zagreb, Karlovac, Pleternica, Pula, Kutina, Čazma, Zaprešić, Rijeka, Varaždin, Labin i Crikvenica. 

Pozvani su i pojedinci, tvrtke, udruženja, škole i ustanove da prijave aktivnosti održive urbane mobilnosti te tako konkuriraju za nagradu Europske komisije za najbolje rješenje za upravljanje urbanom mobilnošću.

Porast broja motornih vozila sprječava smanjenje emisija iz prometa

Zelena akcija kaže kako dio institucija pokušava "prodati priču da je potrebno ponekad koristiti bicikl, eventualno kupiti električni automobil te da je već to dovoljno rješenje za smanjenje utjecaja prometa na okoliš".

"Nažalost, negativan utjecaj prometa na klimu, prirodu i zdravlje je toliko golem da ovakav pristup neće na vrijeme riješiti problem. Porast broja motornih vozila sprječava bilo kakvo značajnije smanjenje emisija iz prometa, unatoč činjenici da su automobili energetski učinkovitiji nego prije nekoliko desetljeća", upozorio je Bernard Ivčić, voditelj teme održivog prometa u Zelenoj akciji.

Ivčić kaže da je samo u Hrvatskoj registrirano skoro dva milijuna automobila te još oko 700.000 drugih motornih vozila. 

Upozorava da i globalni sustav prijevoza tereta, koji se velikim dijelom odvija pomorskim prometom stvara ogromne emisije, a sve veća popularnost i dostupnost niskotarifnih letova čini zračni promet jednim od najtežih za dekarbonizaciju. 

Nužan je, ističe, "snažni zaokret te regulacija koji u gradovima trebaju intenzivno i ubrzano unaprijediti sustav javnog prijevoza, dati jasnu prednost biciklističkom prometu te urbanistički planirati gradove".

Potrebno je, kaže, destimulirati korištenje automobila naplatom parkiranja, ograničenjem dopuštene brzine vožnje, širenjem pješačkih zona. U međugradskom i međunarodnom prometu treba se posvetiti željezničkom prometu. U EU-u se uspostavljaju nove linije i uvode noćni međunarodni vlakovi, ali potrebno je kreirati sustav u kojem će putovanja do 1000 kilometara građanima biti pogodnija uz korištenje vlakova nego aviona.

"Hrvatskoj predstoji još dug put za dovođenje željeznice na tu razinu, usprkos pojedinim manjim infrastrukturnim projektima koji se realiziraju posljednjih godina", poručuje Ivčić.  

Vlade desetljećima zanemarivale održivi promet

Iz Greenpeacea Hrvatska upozoravaju kako je Europa izgubila desetljeća u donošenju adekvatnih klimatskih mjera, a promet je odgovoran za gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Poručuju kako su ključni čimbenici u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz prometa dobro razvijena željeznička mreža te pristupačan javni prijevoz. 

Kažu kako je studija pokazala da se od 1995. mreža autocesta u Hrvatskoj povećala za čak 334 posto, dok se željeznička smanjila za četiri posto.

"Vlade su desetljećima prioritetno podržavale izgradnju autocesta, zanemarujući održivi promet i na taj način Hrvatsku učinile ovisnicom o nafti. Prosječno putovanje vlakom u Europi proizvodi 77 posto manje emisija stakleničkih plinova po putničkom kilometru od putovanja automobilom", istaknula je Željka Laslavić, voditeljica komunikacija Greenpeacea.

Ističe kako su u više navrata pozivali Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture, ali do sada nisu vidjeli nikakve ozbiljnije pomake.

U međuvremenu, kaže, i sami građani mogu pridonijeti smanjenju emisija koristeći češće javni prijevoz ili bicikle koji pridonose i našem zdravlju.