Europski fond za oporavak diže BDP

Europske prijestolnice žele ovog tjedna dovršiti plan sanacije ekonomske štete koju je prouzročio koronavirus i stvaranja uvjeta za snažniji i održivi rast gospodarskih aktivnosti, napominje Reuters.

Osmišljavanje dugoročnih planova i reformi iznimno je složeno i uključuje zahtjev da 37 posto europskog novca bude usmjereno u borbu protiv klimatskih promjena, a 20 posto u digitalizaciju gosppodarstva.

To znači da će mnoge zemlje EU-a odgoditi dostavljanje planova za korištenje novca iz europskog plana za oporavak do sredine svibnja, piše Reuters. EU je za rok odredila kraj travnja.

"Smatramo da će plan na razini EU-a poduprijeti kreditnu sposobnost europskih zemalja, iako sposobnost vlada da provode strukturne reforme ovisi o ublažavanju ekonomske neravnoteže koja se pogoršala zbog pandemije", procjenjuje agencija za kreditne rejtinge S&P Global.

Ekonomisti američke agencije i analitičari rejtinga procjenjuju da bi europski plan mogao poduprijeti rast gospodarstva EU-a u idućih pet godina za 1,5 odnosno 4,1 posto, ovisno o scenariju o skromnom odnosno o velikom utjecaju na gospodarske aktivnosti.

Scenarij s velikim utjecajem polazi od pretpostavke od iskorištenosti 91 posto novca iz europskog fonda.

U normalnim se okolnostima zbog europske birokracije apsorbira samo 51 posto novca iz proračuna EU-a i bude li se slijedio taj obrazac, kumulativni rast iznosio bi u 2026. godini 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda, „uz velike razlike među zemljama", procjenjuje S&P.

Fond bi u cjelini gledano trebao poduprijeti rejtinge u razdoblju snažnog rasta javnog duga jer „zemlje EU-a imaju značajne financijske poluge koje se mogu upotrijebiti uz značajnu dozu fleksibilnosti u usporedbi s tradicionalnim strukturnim fondovima EU-a", zaključuje agencija.

Europski dužnosnici očekuju da bi ratifikacija planova oporavka koje vlade zemalja članica dostave Bruxellesu trebala biti završena do lipnja, što bi omogućilo prve isplate u srpnju, navodi Reuters.