Europske zemlje odbijaju megafarme, donosimo razloge

Dok se u Hrvatskoj planira preko 20 megafarmi i klaonica pilića, drugdje u Europi otpor takvim pogonima je jasan. Riječ je o samom vrhu najagresivnijeg modela industrijskog uzgoja peradi - onog koji stvara najveće količine otpada, emisija i pritiska na prostor. Uz planirane kapacitete od 270 milijuna ubijanih pilića godišnje, Hrvatskoj prijeti da postane smetlište Europe!

Cijenu ne plaćaju investitori, nego građani

Posljedice takvog modela ne snose investitori, nego građani, lokalna poljoprivreda i priroda. Istraga novinara o megafarmama u Europi pokazala je da zbog megafarmi u prosjeku nestaju tri obiteljska gospodarstva svakog sata. Snježana Sužnjević Vago iz GI „Siščani ne žele biti Smetlišćani" upozorava: „Hrvatskoj prijeti gašenje oko 250 malih gospodarstava, uz dodatne gubitke mnogih ekoloških proizvođača. To je pravo lice intenzivnog industrijskog uzgoja. Nekoliko pogona raste, dok mala gospodarstva i prostor kakav smo znali nestaju."

Jasna Šumanovac iz Zelene akcije dodaje da bi planirani pogoni u Hrvatskoj stvarali oko 400 000 tona peradarskog gnoja i stelje godišnje te više od 6000 tona amonijaka, što znači nitrate u tlu i vodama, fekalno zagađenje, neugodne mirise i onečišćenje zraka. Ističe da su sitne čestice PM2,5, povezane s intenzivnim uzgojem, u EU-u 2019. godine bile odgovorne za 307 000 preranih smrti.

Europske zemlje već vide posljedice i povlače crtu otpora

U Ujedinjenom Kraljevstvu intenzivan uzgoj pilića povezuje se s teškim onečišćenjem rijeke Wye, gdje 70 posto fosfata u slivu dolazi iz poljoprivrede. Jedna studija zato preporučuje smanjenje broja peradi za 80 posto. Uz taj se sliv uzgaja oko 23 milijuna pilića, čak 12 puta manje od planiranih kapaciteta u Hrvatskoj.

U Francuskoj je odbijena dozvola zbog rizika za vodoopskrbu i javno zdravlje, a nakon tužbe investitora sud je potvrdio da je odbijanje bilo zakonito. U Španjolskoj su vlasti blokirale projekt farme od 750 000 pilića nakon snažnog otpora građana, dok je u Shropshireu sud poništio dozvolu za megafarmu zbog kataklizmičnog kumulativnog učinka na više velikih peradarskih jedinica na stanovnike, ekonomiju, sigurnost hrane, zdravlje, bioraznolikost i okoliš. To je posebno važno i za Hrvatsku, gdje su projekti također prijavljivani odvojeno, iako europska pravila traže sagledavanje kumulativnih učinaka.

Borba se nastavlja dok ne padne i posljednji projekt

„Više od 5000 građana okupilo se na prosvjedu u Zagrebu, više od 50 000 ljudi potpisalo je peticiju, a više od 160 udruga podržalo je zaustavljanje ovih pogona. Tek nakon snažnog javnog pritiska obustavljen je postupak za klaonicu u Sisku, no svi ostali projekti i dalje prijete. Zato ne stajemo dok ne stanu svi projekti. Pozivamo sve da nam se pridruže na prosvjedu za spas Hrvatske od megafarmi i klaonica u Sisku, 25. travnja 2026. od 10 sati", poručuje Luka Oman iz Prijatelja životinja.

Više informacija o štetnom utjecaju megafarmi saznajte na www.prijatelji-zivotinja.hr.