Etična banka i u Hrvatskoj

Uslijed ekonomske krize u čijem ishodištu stoji prvenstveno globalni financijski sektor, hrvatska javnost bila je početkom travnja u prilici svjedočiti ohrabrujućem utemeljenju jedne zadruge s ciljem otvaranja prve domaće etične banke.

Riječ je o apsolutnoj novosti za Hrvatsku, pa je nužno pojasniti da takve institucije u Europi i šire odavno već posluju s razmjernim uspjehom, a njihovo se djelovanje inače bazira na određenim socijalnim i demokratskim načelima koja druge banke ne samo da ne uzimaju u obzir, motivirane isključivo profitom, nego ih obično sasvim indiskretno gaze.

Spomenimo samo nekolicinu poznatijih alternativnih financijskih kuća i asocijacija te vrste: španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, kao i međunarodne mreže Global Alliance for Banking on Values (GABV) ili Fédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives (FEBEA). Ukratko opisano, karakterizira ih veoma transparentno djelovanje, demokratski način odlučivanja i upravljanja poslovanjem, socijalna i ekološka osjetljivost, te podržavanje projekata koje druge banke ne žele kreditirati jer nisu dovoljno komercijalni.

Alternativna uporišta razvoja

Jedan od osnivača, Goran Jeras, konzultant odgovoran za koordinaciju i strateško planiranje, napomenuo je u izjavi za DW kako su etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske unije i Hrvatske u periodu od 2014. do 2020. godine. Oni su vezani uz niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanje društvenih inovacija, kao i malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i tsl.

Nakon osnivanja Zadruge etičnog bankarstva, slijede daljnji koraci praktičnog organiziranja, poput licenciranja pri Hrvatskoj narodnoj banci, a buduća ustanova pod nazivom ebanka d.d.mogla bi početi s radom početkom iduće godine. Njezini osnivači - uža jezgra inicijatora - poimence su predstavljeni na internetskoj stranici www.ebanka.eu, pa se tako može provjeriti i personalna, kadrovska pozadina čitave ove akcije; među navedenim imenima tako razabiremo i neka iz civilno-aktivističkih krugova, odranije javno poznata.

Izazovi konkurentskog okruženja

„Zbog toga vjerujemo da će i HNB i Ministarstvo financija kao suprovoditelji te strategije, prepoznati naš projekt kao jedan od elemenata ostvarenja ciljeva zadanih razvojnim strategijama", riječi su Jerasa. On nam je dodatno pojasnio ulogu etičnih banaka - posrijedi su institucije koje nastaju unutar zajednice budućih korisnika, koji su ujedno i njezini ravnopravni suvlasnici. A to po definiciji znači da kroče putem suprotnim od uobičajenog u sektoru, jer nisu inicirane od malobrojnih osoba i poduzeća s većim kapitalom, nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima.

„Takve banke su otvorene, dobro poznaju korisnike i s njima čine mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju", dodao je Goran Jeras, „pa tako etične banke funkcioniraju drukčije od komercijalnih, te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati potrebe kroz usluge komercijalnih banaka". No, ujedno se nameće pitanje - uz pretpostavku da bi ebanka zaista poslovala u skladu s rečenim principima - kako će ona preživjeti konkurentsko okruženje postojećeg financijskog sektora u Hrvatskoj, ali i zakonodavstva RH, gdje nema dostatno razumijevanja za male ni drukčije?

Dražen Šimleša, sociolog, znanstveni suradnik Instituta „Ivo Pilar" u Zagrebu, smatra da se ova inicijativa ne bi trebala suočiti s izazovima vanjskog porijekla, jer slične ustanove ionako već postoje u većini zemalja EU-a. Potražnja za njima raste zbog aktualne krize, budući da ljudi imaju povjerenja u institucije kojima je glavni cilj izgradnja kvalitetnih i humanih odnosa u lokalnim zajednicama. „Mada, iskreno, ne bi me iznenadilo da se osnivanje banke pokuša makar usporiti, ako ne i osujetiti, s obzirom na stanje svijesti i interese političkih i ekonomskih elita", dometnuo je Šimleša za DW.

Nužnost vraćanja povjerenja u ekonomiju

Nadalje, tako se mogu podržati već spomenuti projekti koji su drugim bankama kronično nezanimljivi, samim tim što ne podrazumijevaju brzi obrt novca i visoke kamate, pa su osuđeni na nemogućnost razvoja. „Konačno, etična banka dugoročno može postati jedan od alata da vratimo povjerenje u ekonomiju, odnosno može postati jedan od primjera dobre ekonomije u praksi koji nam toliko nedostaju uslijed ove sulude utrke jedino za profitom i uništavanjem prirode", zaključio je o ovom interesantnom projektu Dražen Šimleša.„Ali, najbitnije je da se sama ta banka postavi na zdrave i stabilne temelje, s dobro ekipiranim i stručnim ljudima", upozorava ovaj naš sugovornik, „a koji imaju izraženu eko-socijalnu osvjetljivost i stavove. Najvažniji izazov jest da se banka izgradi kvalitetno iznutra". On vjeruje da tome cilju mogu pomoći svi, jer etička banka može osigurati nekoliko važnih potreba svim odgovornim i društveno aktivnim građanima. Prije svega, mogućnost da ljudi svojim novcem upravljaju na demokratski i transparentan način, dok ih u sadašnjim bankama o tome nitko ne pita ništa.