Emisije metana alarmantno rastu

Unatoč globalnim naporima da se smanje emisije, razine metana dosegnule su najvišu točku u najmanje 800.000 godina, što količinu za klimu štetnih emisija, stavlja znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma.

Zašto je opasan?

Metan je kratkotrajni, ali izuzetno snažan staklenički plin, zagrijava atmosferu gotovo 90 puta brže od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina nakon ispuštanja. Brzo smanjenje emisija metana smatra se ključnim za ograničavanje kratkoročnog globalnog zatopljenja i njegovih povezanih učinaka, poput ekstremnih vremenskih prilika i porasta razine mora.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Research Letters and Earth System Science Data, daje zabrinjavajuću sliku globalnih trendova metana:

Atmosferske koncentracije metana sada su 2,6 puta veće od predindustrijskih razina. Ukupne godišnje emisije metana porasle su za 61 milijun tona (20%) u posljednja dva desetljeća.

U 2020. atmosfera je nakupila 42 milijuna tona metana - dvostruko više od prosječnog godišnjeg porasta u 2010-ima.

Rob Jackson, čelnik Globalnog projekta ugljika i glavni autor jedne od studija, naglašava hitnost situacije: „Trenutno se ciljevi Globalnog sporazuma o metanu čine dalekima poput pustinjske oaze. Svi se nadamo da nisu fatamorgana."

Kako proizvodimo metan?

Istraživanje identificira nekoliko ključnih sektora koji pokreću porast emisija metana:

• Vađenje ugljena
• Proizvodnja i korištenje nafte i plina
• Uzgoj goveda i ovaca
• Razgradnja hrane i organskog otpada na odlagalištima

Marielle Saunois sa Sveučilišta Paris-Saclay u Francuskoj, glavna autorica dokumenta Earth System Science Data, primjećuje regionalne razlike: „Čini se da su samo Europska unija i vjerojatno Australija smanjile emisije metana iz ljudskih aktivnosti tijekom posljednja dva desetljeća. Najveći regionalni porast dolazi iz Kine i jugoistočne Azije."

U 2020. godini ljudske aktivnosti činile su gotovo 400 milijuna tona ili 65% globalne emisije metana. Poljoprivreda i otpad pridonijeli su oko dvije tone metana na svaku tonu iz industrije fosilnih goriva.

Procjenjuje se da rezervoari, koje su izgradili ljudi, emitiraju oko 30 milijuna tona metana godišnje zbog raspadanja potopljene organske tvari. Jackson objašnjava: "Emisije iz rezervoara jednako su izravan ljudski izvor kao i emisije metana iz krava ili naftnih i plinskih polja."

Izazovi i implikacije

Trenutačna putanja emisija metana odgovara najekstremnijim scenarijima koje koriste klimatski znanstvenici, potencijalno dovodeći do globalnog zatopljenja iznad 3 stupnja Celzijusa do kraja stoljeća. Ova razina zagrijavanja imala bi katastrofalne posljedice za ekosustave, ljudska društva i gospodarstva diljem svijeta.

Utjecaj pandemije COVID-19 na razine metana dodaje još jedan sloj složenosti razumijevanju i rješavanju problema. Lockdownovi su u 2020. smanjila su emisije dušikovih oksida (NOx), koji obično sprječavaju nakupljanje dijela metana u atmosferi. Ovaj privremeni pad onečišćenja NOx odgovoran je za oko polovicu povećanja koncentracije metana u atmosferi te godine.

"Još uvijek pokušavamo razumjeti pune učinke obustave rada zbog COVID-a na globalni proračun metana", rekao je Jackson. "COVID je promijenio gotovo sve - od korištenja fosilnih goriva do emisija drugih plinova koji mijenjaju životni vijek metana u atmosferi."

Istraživanje naglašava kritičnu potrebu za trenutnim i održivim djelovanjem za smanjenje emisija metana u svim sektorima. Dok se više od 150 zemalja obvezalo smanjiti emisije metana za 30% u ovom desetljeću u okviru Globalnog sporazuma o metanu.