Dolazi mega tsunami na Aljasci?

Kraćom obavijesti na to je već u kolovozu upozorio Američki geološki zavod (USGS). Sad je, pak, slijedila objava NASA-e o tome da su "fotografije satelitskog sustava Landsat pomogle da znanstvenici shvate da strmpa padina planine iznad fjorda Barry Arm predstavlja prijetnju za nastanak tsunamija".

O čemu je riječ člankom u rubrici znanost na SPON-u objasnila je dr. Susanne Götze:

"Ledenjak koji se otapa, mogao bi na Aljasci klizištem tla izazvati tsunami. Istraživači se pribojavaju monstruoznih valova od nekoliko stotina metara."

Götze je u priču krenula opisujući da je znanstvenica Chunli Dai bila ta koja je došla do otkrića, testirajući najnoviju istraživačku opremu za otkrivanje klizišta kao postdoktorandica na Državnom sveučilištu Ohio.

Zaprepastila se onime na što je naišla pregledavajući ledenjak Barry u zaljevu Prince William Sound. Shvatila je da se polako, gotovo neprimjetno pomiče golema padina planine uz ledenjak i ubrzo joj je postalo jasno da će, ako se dio planine iznenada surva u uski fjord, stvoriti izuzetno velik tsunami. Kako je fjord uzak, objašnjavala je, val bi narastao do zaprepaščujuće visine.

Čak i nakon nekoliko provjeravanja proračuna, brojevi su ostali vrtoglavi: visina pada, volumen mase koja bi se obrušila u uski zaljev i kut nagiba sve skupa pokazivalo je da bi se tsunami pretvorio u val visok nekoliko stotina metara.

Najveći tsunami ikada zabilježen nastao je 1958., nakon potres u zaljevu Lituya na Aljaski kada su milijuni kubičnih metara stijene pali u fjord s visine od 600 metara. Tada je nastao val visok oko 500 metara.

U to su vrijeme očevici govorili o događaju poput atomske bombe, jer je tsunami svojom silinom iščupao svo drveće kilometrima daleko.
Znanstvenici navode da je uzrok sve bržeg kretanja dijela planine kod ledenjaka Barry to što se ledenjak već godinama smanjuje kako se sve brže otapa uslijed sve viših temperatura na Aljasci, što je pak posljedica klimatskih promjena.