« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 3 mjeseca i 28 dana

Dogodilo se na današnji dan - 19. lipnja

Strijeljan meksički car Maximilian, započeo Hercegovački ustanak u Dračevu kraj Čapljine, Garfield prvi puta izašao u stripu

Dogodilo se na današnji dan 19. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 19. lipnja (Arhiva)
Više o

Blaise Pascal

,

Edgar Germain Hilaire Degas

,

Otto Barić

,

Phylicia Rashad

,

Sadie Frost

,

19. lipnja

,

dogodilo se na današnji dan

,

rođeni 19. lipnja

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Nadvojvoda Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich, član austrijske Habsburško-Lotarinške vladarske obitelji i meksički car, strijeljan je u Meksiku 1867. godine. Maksimilijan je 1859. dobio poziv od meksičkih monarhista da postane car Meksika. U početku je odbio ponudu, ali nakon francuske intervencije pod pritiskom cara Napoleona III., te nakon što je general Élie-Frédéric Forey osvojio Mexico City, ipak se odlučio prihvatiti krunu čime je izgubio sva plemićka prava u Austriji. Dolaskom u Meksiko službeno je postao carem, no i dalje ga nije priznavala liberalna strana predvođena Benitom Juárezom koja je vodila rat protiv francuske okupacije. U početku svoje vladavine car je čak Juárezu ponudio slobodu ako ga prizna za vladara, no republikanac je to odbio. Taj čin je imao za posljedicu Maksimilijanovu naredbu da se strjeljaju svi zatočeni Juárezovi pristaše. To je samo pogoršalo ionako loš položaj cara pa je do 1866. svima bila jasna neizbježnost careve abdikacije. Te je godine Napoleon III. povukao vojsku iz Meksika, radi uspona Njemačke pod vodstvom Bismarcka. Maksimilijan je odbio napustiti Meksiko, ali je pobjegao u grad Querétaro Arteaga. Nakon nekoliko tjedana opsade smišlja plan za bijeg, no nije ga stigao provesti u djelo prije pada 15. svibnja 1867. Car je uhvaćen i izveden pred vojni sud koji mu određuje smrt strjeljanjem. Iako su mnogi europski vladari i važni dužnosnici (između ostalih i Victor Hugo i Giuseppe Garibaldi) slali pisma u kojima mole poštedu Meksimilijanova života, Benito Juárez time je odlučio poslati poruku da Meksiko ne želi imati strane vladare, pa je Maksimilijan pogubljen na Cerro de las Campanasu.

Pobuna protiv otomanske vlasti poznata pod nazivom Hercegovački ustanak, započela je 1875. u Dračevu kraj Čapljine pod vodstvom don Ivana Musića. Hercegovački ustanak jedan je od najvažnijih događaja u povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću. Pobunu su potaknuli teški uvjeti života, ali i politički i nacionalni razlozi. Povijesnu težinu ustanku daje činjenica da je inicirao otpor u cijeloj Bosni i Hercegovini. Tako su se nakon Hrvata na ustanak digli i hercegovački Srbi, a borbe su brzo zahvatile i druge krajeve. Turska je ustanike najprije pokušala smiriti preko mirovnih posrednika, no kada u tome nije uspjela pokušala je silom, u čemu je bila samo djelomično uspješna. Zapisi govore o velikom krvoproliću i strahotama koje su počinile obje strane što je prouzročilo izbjegavanje velikog broja ljudi u Dalmaciju i na zapad. Ustanak, koji je prouzročio Veliku istočnu krizu, a kojom je pak pokrenuto rješavanje tzv. Istočnog pitanja, nametnuo je i pitanje rješavanja statusa Bosne i Hercegovine na Berlinskom kongresu. Prije toga ruski uspjesi u ratu protiv Turske, doveli su 1878. do sklapanja Sanstefanskog mira. Tim sporazumom Rusija je od Turske iznudila autonomiju za Bosnu i Hercegovinu, s tim da je dobar dio Hercegovine prepušten Crnoj Gori. Burne reakcije na Sanstefanski mir u onodobnoj Europi najbolje je iskoristila Austro-Ugarska diplomacija koja je uspjela nagovoriti europske države da prepuste prvenstvo rješavanja Istočnog pitanja radije njoj nego Rusiji. Uz veliku potporu njemačkog kancelara Bismarcka, Austro-Ugarska je za sebe tražila cijeli zapadni Balkan, a na Berlinskom kongresu usvojen je pomalo neočekivani engleski prijedlog da se Austro-Ugarskoj povjeri okupacija i pacifikacija cijele Bosne i Hercegovine.

Debeo, lijen i sebičan. Obično se dosađuje, a kada ne jede, spava ili radi spačke. Jako voli svog plišanog medvjedića Pucka. Mrzi ponedjeljke zbog njegove neprestane loše sreće na taj dan. Ima curu Arlene koju nikada ne uspijeva impresionirati. Mrzi pauke, iako zna pričati s njima. Priča i s mačkama, miševima, štakorima, psima, ljudima, drvećem, vjevericama, ribama, biljkama, hranom (najčešće iz hladnjaka), mravima, pticama i klupkom vune. Omiljeno jelo su mu lazanje. Rođen je u kuhinji Mama Leoninog talijanskog restorana, a živi s vlasnikom Jonom i psom Odiem u gradu Muncie, u državi Indiani. Naravno, radi se o kreaciji crtača Jima Davisa, mačku Garfieldu koji od 1978. izlazi u stripu. Prema Guinessovoj knjizi rekorda Garfieldove pustolovine su najčitaniji strip na svijetu. Stripovi o Garfieldu gotovo uvijek imaju tri slike, s iznimkom nedjeljnih. Već godinama izlaze u boji premda se neki još uvijek izdaju crno-bijeli. Nedjeljni stripovi su u početku imali šest ili osam slika, a jedna od njih bila bi uvećana i bez okvira. Kasnije se to promijenilo i sve su slike dobile okvir, a nedjeljni strip postao ograničen na šest slika. Garfield je u Hrvatskoj od 1998. izlazio u magazinu u izdanju Bookglobea iz Zagreba sve do posebnog ljetnog izdanja nakon broja 40. Tada su novi brojevi prestali izlaziti, a stari se počeli ponovno prodavati od prvog. Garfield je također bio u 'Garfieldovom zabavniku', ali je i on prestao izlaziti nakon pet brojeva. Roman u nastavcima 'Garfield i Superljubimci', imao je samo jedan broj, a o zločestom mačku postoje i knjige (stari stripovi u svescima), kojih je do sada izdano preko 20. Mlađoj populaciji najpoznatiji je kao lik iz crtanih filmova, ali usprkos guštu gledanja animiranih Odijevih padova i 'nestanaka' lazanja, Garfield je bio i ostao strip junak i vjerojatno jedini mačak koji nikada neće potrošiti svih devet života.

Francuski filozof, matematičar i fizičar Blaise Pascal, čiji izvanredni matematičarski genij dolazi do izražaja u njegovoj 16. godini, kada je napisao svoje djelo o čunosječnicama u kojem je postavio teorem o šesterovrhu (Pascalov teorem), tvorac Pascalovog zakona (temeljni zakon hidrodinamike), te brojnih drugih teorema, pravila i praktičnih znastvenih pomagala, rođen je u Clermont-Ferrandu 1623. godine.

Francuski slikar, grafičar i kipar Edgar Germain Hilaire Degas, impresionist koji je svoju inspiraciju najviše pronalazio u balerinama, čiji se impresionizam sastoji u tome da lik hvata u pokretu, kao i u njegovoj magičnoj sposobnosti da fiksira trenutak na vrhuncu dinamičkog razvoja, uz brojne slike plesačica autor niza litografija, bakropisa i sitnih plastika, rođen je 1834. godine u Parizu.

Hrvatski nogometni trener Otto Barić, karijeru započeo u juniorima Dinama, a kao senior igrao u Metalcu i Lokomotivi, trner brojnih klubova, direktor Dinamove omladinske škole, trener amaterske reprezentacije Jugoslavije, asistent Miroslavu Blaževiću, kao trener u hrvatskoj reprezentaciji na Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996., izbornik austrijske, albanske i hrvatske reprezentacije, rođen je u Plesnicama kraj Klagenfurta 1933. godine.

Američka glumica Phylicia Rashad, najpoznatija po ulozi Clair Huxtable u sitcomu The Cosby Show, a zapamćena i po brojnim uspješnim ulogama u broadwayskim predstavama i nekolicini njihovih filmskih adaptacija, rođena je 1948. godine u Houstonu u Texasu.

Engleska glumica i modna kreatorica Sadie Frost, vlasnica modne linije Frost French, zapamćena po ulogama u filmovima Empire State, Bram Stoker's Dracula, Shopping, Final Cut, Uprising i drugima, rođena je u Londonu 1965. godine.

19.06.2019. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh