« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 9 mjeseci i 16 dana

Dogodilo se na današnji dan - 16. lipnja

Završeni Ratovi ruža, osnovan Ford Motor Company, prva žena lansirana u svemir, ustanak u Sowetu

Dogodilo se na današnji dan 16. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 16. lipnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

Adam Smith

,

16. lipnja

,

Giovanni Boccaccio

,

Geronimo

,

Goyathlay

,

Laurie Metcalf

,

Femi Kuti

,

rođendani slavnih osoba

,

rođeni na današnji dan

,

rođeni 16. lipnja

Bitkom kod Stoke Fielda u 1487. godine završili su engleski 'Ratovi ruža'. Vođeni između 1455. i 1485. Ratovi ruža su u načelu bili isprekidani građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika obitelji Lancaster i obitelji York koje su obje bile ogranak kraljevske kuće Plantagenet, vukući svoje podrijetlo od engleskog kralja Edvarda III. Naziv Ratovi ruža u vrijeme njihovog trajanja nije bio korišten, a naziv je nastao naknadno budući da su se suprostavljene strane u ratu predstavljale ružama crvene i bijele boje. Crvena ruža bila je boja kuće Lancaster, a bijela ruža kuće York. Naziv je ušao u opću uporabu tijekom 16. stoljeća na temelju scene iz Shakespeareove drame 'Henrik VI.'. Iako su se ruže povremeno koristile kao simboli tijekom rata, većina sudionika se služila grbovima svojih feudalnih vladara. U Ratovima ruža sudjelovalo je zemljoposjedničko plemstvo i vojska njihovih vazala. Lancasteri su većinu saveznika imali na sjeveru i zapadu, dok je Yorku potpora stizala uglavnom s juga i istoka zemlje. Sukob je počeo 1399. nakon pada kralja Richarda II. kojeg je s vlasti srušio vojvoda od Lancastera, a neki povjesničari dolazak na vlast Henrika VII. smatraju krajem Ratova ruža, dok ostali dokazuju da je sukob konačno završen tek bitkom kod Stokea godine 1487. u kojoj je Henrik VII., porazio Lamberta Simnela, samozvanog pretendenta na englesko prijestolje. Kraj Ratova ruža doveo je do konačnog pada dinastiju Plantagenet te do inauguriranja nove dinastije Tudor koja je obilježila naredni period engleske povijesti. Rezultat sukoba bile su i velike žrtve među plemstvom, te doba velikih društvenih promjena u feudalnoj Engleskoj koje je navijestilo kraj srednjovjekovlja i početak Novog vijeka i renesanse.

Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, 1903. godine osnovao je Henry Ford u Detroitu u saveznoj državi Michigan. Ford je proizvodnju započeo Modelom A, pokretanim motorom s 8 konjskih snaga. Tvrtka je uvela veliki preokret u masovnu proizvodnju automobila koristeći ideje Elija Whitneyja o proizvodnoj traci i zamjenskim dijelovima, što je omogućilo veću pouzdanost i jeftinije sklapanje automobila. U ranim godinama tvrtka je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Detroitu, a dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima ugrađujući dijelove naručene od drugih proizvođača. 1908. pojavio se poznati Model T, a 1913. razvijena je tehnika potrebna za pokretnu proizvodnu traku, te je Ford proizvodio 50% svih automobila u SAD-u, a do 1918. polovica svih automobila u državi bili su Modeli T. Do pojave Forda, automobili su većinom bili zanatski ili maloserijski proizvod, te je njihova cijena bila izvan dosega mnogih. Fordov koncern je danas treći najveći svjetski proizvođač automobila, nakon General Motorsa i Toyote, a do krize u branši je upošljavao oko 350.000 radnika. Koncern je dioničko društvo od 1955., a trenutačno ima sjedište u Dearbornu u saveznoj državi Michigan. 18. studenog 2003. tamo je proizvedeno ukupno 300 milijunto Fordovo vozilo i to tamnocrveni Ford Mustang u kabrioletskoj inačici. Osim marke Ford, koncernu pripadaju i Aston Martin, Jaguar, Land Rover, Lincoln, Mercury i Volvo kao i 33.4-postotni udio Mazde.

Vostok 6 je 1963. godine u svemir odveo prvu ženu, kozmonautkinju Valentinu Terješkovu. Ovaj eksperimentalni let sovjetskog svemirskog programa pod vodstvom Sergeja Koroljeva izazvao je veliko zanimanje javnosti, kako sovjetske tako i svjetske. Podaci koji su bili prikupljani u misiji odnosili su se mahom na reakcije ženskog tijela na let u svemiru. Terješkovoj let nije bio ugodan, te se tijekom misije žalila na svemirsku bolest. Misija je isprva zamišljena kao zajednička misija dva Vostoka sa ženskom posadom, ali je došlo do izmjena, jer je odlučeno da će program Vostok nakon ove misije biti prekinut. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje, Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica Elizabeta II. i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada, a kapsula Vostok 6 korištena u njezinoj misiji danas je izložena u Muzeju RKK Energia u Kalugi. Tereškova je doktorica znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. 8. rujna 2005. u Moskvi ju je odličjem kneza Branimira s ogrlicom odlikovao predsjednik Stjepan Mesić. Odličje je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Zaslužila ga je i zbog doprinosa kojeg je dala kao čelnica Ruskog središta za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju, u stvaranju prvog rusko-hrvatskog društva prijateljstva u Moskvi te u uspostavi suradnje s hrvatsko-ruskim društvom prijateljstva u Zagrebu 1990-ih godina, točnije odmah nakon državnog osamostaljenja i međunarodnog priznanja RH. Njezinim imenom je nazvan i jedan od kratera na Mjesecu a 2000. je proglašena ženom stoljeća.

U predgrađu južnoafričkog grada Johanesburga Sowetu, čije ime označava SOuth WEst TOwnship (Jugozapadna općina), 1976. godine došlo je do pobune i masovnih sukoba crnih prosvjednika i vladinih snaga, događaj danas poznat pod nazivom 'ustanak u Sowetu'. Nasilni neredi koji su obilježili ustanak razvili su se iz učeničkih i studentskih prosvjeda protiv odluke da se u svim crnačkim školama afrikaans i engleski koriste u omjeru pola-pola. Prosvjed je počeo jutarnjim maršom od škola do stadiona Orlando, a kako je bio zamišljen kao mirno okupljanje priključile su mu se tisuće učenika i učitelja. Na povratku prema školama policija je prosvjednicima blokirala put i bila napadnuta kamenjem od manjeg broja učenika nakon čega je psima i suzavcem pokušala raspršiti okupljene, ali to je samo pogoršalo situaciju. Kada su policajci uvidjeli da su opkoljeni jedan od njih je zapucao u gomilu što je izazvalo potpuni kaos. Među prvim poginulima bio je 12-godišnji Hector Pieterson, a fotografija njegovog tijela obišla je svijet i postala simbol policijske brutalnosti. Samo prvog dana poginulo je 23 ljudi, većinom djece, a nasilje je eskaliralo tijekom noći kada su na ulice Soweta poslana oklopljena policijska vozila, a drugog dana i preko 1.500 teško naoružanih policajaca. Stanovnici 'townshipa' dugo su vremena bili frustrirani sustavom, a stradavanje djece potaknulo je velik broj ljudi da se pridruže prosvjedu koji je tada već prerastao u opću pobunu protiv Apartheida. Vlasti su službeno priznale smrt samo 23 učenika dok nezavisne procjene govore o 200 do 600 poginulih i tisuće ranjenih među kojima velik broj djece. Pobuna u Sowetu, gdje su živjeli brojni istaknuti vođe ANC-a među kojima i Nelson Mandela, započela je kao prosvjed protiv jezičnih pravila, ali obzirom na njene razmjere i poslijedice označava se kao iznimno važan događaj u suprotstavljanju i kasnijem rušenju Apartheida.

Talijanski književnik Giovanni Boccaccio, autor Dekamerona, jedinstvenog remek-djela svjetske književnosti koje se sastoji od stotinu novela što ih je, prema okvirnoj fabuli u roku od deset dana ispripovijedalo sedam žena i trojica mladića koji su iz kugom pogođene Firenze pobjegli u raskošnu vilu na obližnjim brežuljcima, rođen je, prema vlastitim tvrdnjama u Parizu, 1313. godine.

Škotski ekonomist i etičar Adam Smith, kreator političke ekonomije i njen najpoznatiji englesnik predstavnik, izraziti pristalica ekonomskoga liberalizma, čije se kapitalno djelo The Wealth of Nations smatra prvim djelom moderne ekonomije, rođen je u Kirkcaldyju u Škotskoj 1723. godine.

Legendarni vođa naroda Apaša poznat kao Geronimo, pravog imena Goyathlay (Onak koji zijeva), zakleti neprijatelj Meksikanaca i Amerikanaca protiv kojih se godinama uspješno borio, vjerojatno posljednji pripadnik bande Bedonkohe i poslijednji indijanski vođa (sam je uvijek tvrdio kako nije poglavica) koji se predao američkoj vojsci, rođen je 1829. godine kraj Turkey Creeka u Arizoni.

Američka kazališna i filmska glumica Laurie Metcalf, trostruka dobitnica Emmya, najpoznatija po ulozi Jackie Harris u seriji Roseanne, a zapamćena i po nastupima u filmovima Treasure Planet, Toy Story, Runaway Bride, Bulworth, Meet the Robinsons, Georgia Rule, Fun with Dick and Jane, Leaving Las Vegas, te nekoliko humorističnih serija, rođena je u Carbondaleu u Illinoisu 1955. godine.

Nigerijski glazbenik Femi Kuti, sin legende i utemeljitelja afrobeata Fele Kutija s kojim je, uz njegov četrdeseteročlani sastav Egypt '80, počeo svirati kad mu je bilo 16 godina, fenomenalni saksofonist koji je 1987. stvorio svoj bend The Positive Force i razvio svoj stil afrobeata kao mješavinu modernih dance stilova, jazz-a i afričkog bluesa s tekstovima sociopolitičke tematike, dobitnik All Africa Music Awardsa za najboljeg muškog izvođača i najbolju pjesmu, rođen je 1962. godine u Londonu, a odrastao je u Lagosu u Nigeriji.

16.06.2023. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh