Dogodilo se na današnji dan - 13. kolovoza

Kalendar civilizacije Maja počeo je s odbrojavanjem 3114. godine pr.n.e. Kalendar je zapravo sistem različitih kalendara i almanaha koji su bili spajani na razne kompleksne načine, pa su njihove kombinacije omogućavale stvaranje većih i širih ciklusa. Osnove kalendara temelje se na sistemu koji je bio u širokoj upotrebi u cijeloj regiji, ali proširenje Maja ih je učinilo najsofisticiranijama. Preci Maja su znanje o kalendaru prema mitu dobili od božanstva Itzamnija. Od svih kombinacija kalendara najznačajniji je onaj s periodom od 260 dana. Takav kalendar bio je dominatan u svim srednjoameričkim društvima. Kalendar koji je započeo 3114. godine pr.n.e. zove se kalendar Dugog brojanja iz kojeg se može naslutiti majanski koncept vremena. Prema njemu vrijeme teče u ciklusima, a trenutno najaktualniji je onaj koji završava 21. prosinca 2012. nakon trajanja od oko 5.125 solarnih godina. Kalendar čini osnovu New Age vjerovanja, koje je prvi izložio José Argüelles, da će se oko 21. prosinca 2012. dogoditi kataklizma, što istraživači i znanstvenici upućeni u majansku civilizaciju smatraju pogrešnim tumačenjem jer bi za Maje to bilo veliko slavlje, kraj jednog svijeta i početak novoga kojeg će na kraju još jednog ciklusa opet zamijeniti novi.

Nakon višemjesečne opsade i razaranja od strane španjolskih konkvistadora 1521. osvojen je Tenochtitlan, glavni grad Asteškog carstva. Tenochtitlan je osnovan 1325. Prema proročanstvu, Asteci su teren za novi grad trebali naći tamo gdje vide orla kako jede zmiju na vrhu kaktusa na stijeni okruženoj vodom. To su ugledali na malom močvarnom otoku na jezeru Texcoco. Otok je proširen i na njemu nastaje Tenochtitlan koji uskoro postaje najmoćniji u Sjevernoj Americi. Pokrivao je 8 do 13,5 četvornih kilometara i imao više od 200 tisuća stanovnika što ga je činilo jednim od najvećih u svijetu. Grad je mostovima i putevima bio spojen s kopnom, te ispresijecan brojnim kanalima kojima se odvijao promet. Bio je podijeljen u četiri zone od kojih je svaka imala 20 četvrti, a svaka od njih bila je obilježena vlastitom djelatnošću. Postojalo je oko 45 javnih zgrada među kojima su bili hramovi, škole, tržnice, palače, pa čak i zoološki i botanički vrt te akvarij. Dozvola za bilo kakvu gradnju morala je biti odobrena od gradskih 'planera' jer je grad bio izuzetno simetričan, a uz to imao je i odlično riješen komunalni sustav te su postojali akvedukti, kanalizacija i služba čistoće koja je otpad odvozila čamcima. Španjolski konkvistador Hernán Cortés došao je u Tenochtitlan 8. studenog 1519. i uz pomoć susjedne konfederacije plemena Tlaxcala, poslije višemjesečne opsade zauzeo Tenochtitlan. Nakon toga Cortés je, usprkos protivljenju dijela svojih ljudi, naredio da se ostatak grada razori. Nakon toga u središtu je izgrađena španjolska četvrt, a ostatak je prepušten bivšim stanovnicima. Na ruševinama Tenochtitlana kasnije je izgrađen Mexico City ispod kojeg su tijekom građevinskih radova pronađeni brojni artefakti, ali i nekoliko zgrada nekad najvećega američkog grada.

Francuski kralj Louis XVI. 1792. godine formalno je uhićen i od strane Nacionalnog tribunala proglašen neprijateljem naroda. Louis je na prijestolje sjeo s 20 godina i odmah stekao popularnost vraćanjem prava parlamentu. Nakon uplitanja u američku revoluciju iz koje je Francuska izašla zadužena, katastrofalno financijsko stanje uvjerilo je kralja u nužnost monetarne reforme za što mu je bilo potrebno zasjedanje nacionalne skupštine, prvo nakon 1614. Prvi dan zasjedanja bio je 5. svibnja 1789. no već sljedećeg dana došlo je do blokade i svađe među zastupnicima različitih slojeva društva. Ta prvobitna skupština postaje najprije ustavna 7. srpnja, a nakon osvajanja Bastilje 14. srpnja predstavlja stvarnu vlast u državi, a Louis postaje 'ustavni kralj'. Sliku o sebi kralj je uništio bijegom iz zemlje 1791. zbog čega je smatran izdajicom, a zadnji udarac bio je početak rata s Austrijom u travnju 1792. što definitivno uništava sliku kralja zbog njegove omražene supruge Marije Antoanete, kćeri austrijske carice Marije Terezije. Kraj životne priče Luja XVI. počinje parlamentarnim proglašenjem republike 21. rujna 1792. Nakon uhićenja na vidjelo su izašli pokušaji svrgnutog kralja da se vrati na vlast uz pomoć stranih sila te je njegova sudbina postala zapečaćena. Na glasovanju parlamenta Louis XVI. proglašen je krivim za izdaju i giljotiniran, a njegova supruga Marija Antoaneta dobila je isti revolucionarni tretman dva mjeseca kasnije.

Serijom napada Luftwaffea na britanske radarske postaje i vojne zrakoplovne baze 1940. počela je 'bitka za Britaniju'. Nakon početnih njemačkih uspjeha i kapitualcije Francuske veći dio svijeta očekivao je da će rat završiti britanskim prihvaćanjem mira, no premijer Winston Churchill je to odbio, a Hitler je odgovorio pokretanjem Operacije Morski lav. Planeri Operacije Morski Lav došli su do zaključka da šanse za uspjeh imaju jedino ako desantnim snagama prije toga nitko ne bude u stanju pružiti otpor što se ponudio riješiti Herman Göring, zapovjednik Luftwaffea. Jedina prepreka njemačkim zračnim snagama bio je Royal Air Force (RAF) što je značilo da ga prije iskrcavanja treba uništiti. To se pokazalo iznimno teškim zadatkom iz nekoliko relativno jednostavnih razloga. Planeri Luftwaffea zanemarili su postojanje radara, te veliki broj suvremenih lovačkih zrakoplova tipa Hurricane i Spitfire sposobnih da se nose s njemačkim Me-109, mogućnost ponovnog korištenja pilota oborenih nad vlastitim tlom kao i izvrsnu organizaciju britanske industrije koja je nove lovačke avione proizvodila brže od njemačke. Uskoro se ispostavilo i kako njemački Me-109 ima prekratak dolet, pa su njemački bombarderi van područja južne Engleske bili lak plijen britanskih lovaca. Iako je RAF povremeno bio u krizi, više zbog nedostatka iskusnih pilota, nego zrakoplova, uspio je očuvati borbenu sposobnost i unatoč vojnim i civilnim gubicima pružati žestok otpor. Do 15. rujna - dana koji je postavljen kao početak invazije, postalo je više nego jasno da Luftwaffe nije ispunila svoj zadatak. Dolaskom lošeg jesenskog vremena u kanalu La Manche, kod Hitlera su nestale sve iluzije o izvedivosti iskrcavanja, pa je ono otkazano. U 'bitci za Britaniju' Njemačka je pretrpjela prvi veliki poraz. Luftwaffe je izgubila 1.887 zrakoplova i 2.500 pilota i članova posada, dok je Britanija izgubila 1.547 zrakoplova i 544 pilota, no najvišu cijenu pobjede platili su britanski civili kojih je kroz pet mjeseci bombardiranja poginulo 23.002, ranjeno 32.138, a deseci tisuća su ostali bez domova.

Istočnonjemačka vojska i policija 1961. godine zatvorila je granicu između Njemačke Demokratske Republike i Savezne Republike Njemačke, te je započela izgradnju Berlinskog zida. Die Berliner Mauer bila je dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Istočne Njemačke. U početku je blokada prolaza izvršena ljudskim lancem naoružanih stražara i bodljikavom žicom, a ubrzo je počela izgradnja i utvrđivanje neprobojne barijere s brojnim stražarskim tornjevima i ophodnjama. Prije nego je zid izgrađen, više od 3.5 milijuna Nijemaca prebjeglo je iz Istočne u Zapadnu Njemačku, a mnogi od njih upravo na području Berlina. Preko zida je prema službenim podacima pobjeći pokušalo nešto više od 5.000 osoba od kojih je pri tome najmanje 136 smrtno stradalo. Nije poznato koliko je ljudi uspjelo pobjeći preko, ispod, kroz i na druge načine uspjelo savladati zid koji je voljom Nijemaca s obje njegove strane napokon otvoren 9. studenog 1989. Ubrzo nakon toga došlo je do ujedinjenja dvije Njemačke, kraja Hladnog rata i raspada istočnog bloka. Dijelovi zida i danas stoje na originalnim lokacijama u Berlinu kao podsjetnik na mračan dio povijesti podijeljenoga grada, zemlje, ali i svijeta, kao upozorenje budućim generacijama, te kao spomenik svima koji su na njemu stradali i zbog njega na druge načine ispaštali.

Engleski pisac i filmski redatelj Alfred Hitchcock, kultna ličnost povijesti filma, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, jedan od najvećih filmaša i eksperimentatora filmskog izraza svih vremena, majstor kadra čiji se filmovi odlikuju vrhunskim crnim humorom, ironijom i cinizmom, napetošću i šokom, izmjenama komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivnim, uzbudljivim i napetim fabulama koje služe kao maska za dublju, misaonu podlogu djela, rođen je u Londonu 1889. godine.

Kubanski političar Fidel Castro, revolucionar koji je sa svojim pokretom '26. srpnja' srušio režim Fulgencia Batiste i postao predsjednik Kube, veliki neprijatelj američkog imperijalizma i jedna od glavnih meta obavještajnih službi SAD-a, prema mišljenju jednih osloboditelj a drugih diktator, no u svakom slučaju vrlo nadahnut govornik i jedna od ikona politike 20. stoljeća, rođen je 1926. godine u Mayarí.

Hrvatski glazbenik Zlatan Stipišić, poznatiji pod umjetničkim imenom Gibonni, koji je pjevačku karijeru započeo u splitskom bendu Osmi putnik, kratko nastavio u Divljim jagodama, a nakon toga nastavio samostalno i uz suradnju s brojnim velikim glazbenim imenima postao jedan od najpoznatijih i najuspješnijih glazbenika u Hrvatskoj, autor brojnih hitova među kojima su Cesarica, Zlatne godine, Dobri judi, Dvije duše, Ovo mi je škola, Ej vapore, Činim pravu stvar, I ja ću budan sanjati, U ljubav vjere nemam i brojnih drugih, rođen je u Splitu 1968. godine.

Hrvatski nogometaš Niko Kranjčar, od svoje 16. godine jedna od najvećih nada hrvatskog nogometa koji je karijeru vrlo uspješno započeo u zagrebačkom Dinamu, šokirao cijelu zemlju prelaskom u splitski Hajduk s kojim je prošao kroz jedan od najlošijih perioda kluba, a nakon toga završio u britanskom Portsmouthu, zatim Tottenhamu pa Dynamu iz Kijeva i Glasgow Rangersima, član hrvatske nogometne reprezentacije sa 73 nastupa i 15 golova, rođen je 1984. godine u Zagrebu.