Dogodilo se na današnji dan - 1. srpnja

Pokraj američkog gradića Gettysburga u Pennsylvaniji 1863. godine započela je najkrvavija bitka Američkog građanskog rata. Nakon više od dvije godine krvavog sukoba južnjačka vojska generala Roberta E. Leeja u lipnju 1863. prešla je rijeku Potomac i krenula u napad na Sjever s oko 80 tisuća vojnika. Sjevernjački general Hooker znao je za južnjačke planove te im je, s vojskom od oko 110 tisuća vojnika, krenuo u susret s namjerom da zaštiti Washington i Baltimore. Tijekom manevriranja oko gradića Gettysburga došlo je do prvog susreta sjevernjačke konjičke prethodnice s 3. pješačkim korpusom južnjačke vojske nakon čega su obje strane krenule zauzeti položaje kraj Gettysburga. Sjevernjaci su, znajući da ne smiju dopustiti neprijatelju da zauzme strateška uzvišenja oko gradića, postavili svoju obranu i spremno dočekali prve južnjačke postrojbe omevši im strateške planove čime je završio prvi dan bitke. Tijekom drugog dana sjevernjaci su uspješno odbijali napade na svoje položaje, a uz malo sreće uspješno su zauzeli zadnje strateško uzvišenje na kojem su se susreli s južnjacima koji su na do tada nebranjeno brdo stigli u isto vrijeme pokušavajući napasti sjevernjačke položaje iz pozadine. Južnjačke snage tijekom drugog dana uspjele su probiti jedno sjevernjačko krilo, ali su brzo odbačeni te su drugi dan bitke završili potpuno neuspješno. Trećeg dana Lee je naredio napad na centar sjevernjačke obrambene linije koji je počeo žestokim topničkim bombardiranjem no u njemu nije znatno smanjen sjevernjački artiljerijski potencijal. Kada je oko 15 tisuća južnjaka krenulo u opći juriš na bojišnici širokoj tek oko 1.5 kilometara, bili su desetkovani artiljerijskom paljbom i primorani povući se na početne pozicije. Leejeva vojska bila je potpuno demoralizirana i slomljena, a sjevernjaci nakon tri dana bitke nisu imali snage za odlučujući protunapad pa je bitka završila neriješeno. Gubici su na obje strane bili golemi. Južnjaci su izgubili 3.908 vojnika, 18.735 bilo ih je ranjeno, a 5.425 zarobljeno dok je sjever izgubio 3.155 vojnika, 14.529 ih je bilo ranjeno, a 5.365 zarobljeno. Gettysburg je označio kraj južnjačke ofenzive i gubitak svake nade u okončanje rata odlučujućom pobjedom.

Signal SOS je 1908. godine globalno prihvaćen kao univerzalni poziv za pomoć. SOS je opis za međunarodni poziv u pomoć putem Morseove abecede (· · · - - - · · ·), a prvi je put prihvaćen od strane njemačke vlade u regulativi o radio uređajima donesenoj 1. travnja 1905. Svjetski prihvaćen standard postao je nakon potpisivanja zaključaka druge Međunarodne radiotelegrafske konvencije 3. studenoga 1906. koji su stupili na snagu na današnji dan 1908. godine. SOS je ostao pomorski poziv u pomoć do 1999. kada ga je zamijenio Global Maritime Distress Safety System (koji koristi brojne protokole i procedure), ali SOS je ostao priznat kao vizualni poziv u pomoć. Od početaka korištenja SOS se sastojao od trajnog odašiljanja sekvence tri-točke/tri-crte/tri-točke koje se ponavljaju bez razmaka među znakovima. U modernoj međunarodnoj Morseovoj abecedi SOS je još uvijek proceduralni signal (prosign), a pravilno se zapisuje s crtom iznad tri slova. U popularnoj uporabi SOS se povezuje s frazama kao što su 'Save Our Seamen' (spasite naše pomorce), 'Save Our Ship' (spasite naš brod), 'Survivors On Shore' (preživjeli na obali) i 'Save Our Souls' (spasite naše duše), no ti su izrazi u uporabu ušli mnogo nakon samog poziva u pomoć, a vjeruje se kako je razlog lakše pamćenje rasporeda slova.

Multinacionalni korporacijski konglomerat Sony 1979. godine na tržište je pustio prvi svjetski walkman. Sedamdesete godine 20. stoljeća bile su vrijeme 'Boomboxova', velikih stereo kasetofona. Iako prenosivi, boomboxovi su bili poprilično teški i trošili puno struje. Ideja za izradu walkmana razvila se praktički u avionu, kada je tadašnji počasni predsjednik Sonyja zaključio da je mali TC-D5 stereo kasetofon pretežak za nošenje na čestim službenim putovima. Igrom slučaja u isto vrijeme kada su u Sonyju došli do ideje razvoja uređaja koji će moći reproducirati glazbu i biti dovoljno malen za praktično nošenje, njihov Research & Development odjel taman je dovršavao izradu malenih slušalica, H-AIR MDR3 koje su težile samo 50 grama, što je u usporedbi s drugim modelima bila prava minijaturizacija na djelu. Walkman, brend za koji su sigurno svi čuli, svoje ime je dobio zahvaljujući činjenici da je Toshiba već koristila ime Walky za svoju stereo liniju, u protivnome bi Walkman danas vjerojatno zvali Walky. Walkman je na kraju na tržište lansiran taman prije početka ljetnih praznika, pošto je ipak bio namijenjen mlađoj populaciji a pogotovo studentima. Cijena od 33 tisuće japanskih jena (oko 200 dolara) određena je, među ostalim i činjenicom da je Sony te godine slavio 33. godinu postojanja. Čim je stigao u prodavaonice Walkman je preokrenuo svijet naglavačke. U lipnju 1989., deset godina nakon lansiranja prvog modela, ukupni broj proizvedenih Walkman uređaja je prešao 50 milijuna, a 1992. dosegao je brojku od 100 milijuna. 1995. ukupna proizvodnja Walkman uređaja dosegla je 150 milijuna. Uključujući poseban model za petnaestogodišnjicu Walkmana, do danas je proizvedeno preko 300 različitih modela. Sonyjev Walkman je arhetip svih današnjih prijenosnih reproduktora zvuka, ali i slike i videa te ne čudi što je često zauzimao prva mjesta u proglašavanju najvažnijih gadgeta 20. stoljeća.

Na današnji dan 2013. godine Hrvatska je postala 28. članica Europske unije.

Njemački znanstvenik i diplomat Gottfried Leibniz, filozof, fizičar i matematičar koji je već s dvadeset godina objavio poznatu Dissertatio de arte combinatoria, djelo u kome se nalaze korijeni svim njegovim kasnijim radovima, veliki um koji je u svojim djelima postavio temelje povijesnih i pravnih znanosti, napravio prva dva rada o diferencijalom i integralnom računu, te se nebrojenim drugim djelima istaknuo kao jedan od najvećih umova u povijesti, rođen je u Leipzigu 1646. godine.

Američki redatelj francuskog podrijetla William Wyler, najpoznatiji po tome što je zahtjevao desetke ponovnih snimanja za svaki kadar u svojim filmovima i po tome što je zahtjevao potupnu kontrolu nad pričom, lokacijama i ekipom svake produkcije, autor brojnih filmova među kojima su The Letter, The Best Years of Our Lives, Friendly Persuasion, Ben-Hur, The Big Country, The Collector, te brojni drugi, rođen je 1902. godine u Mülhausenu u tadašnjoj Njemačkoj.

Američki atletičar Carl Lewis, deveterostruki olimpijski pobjednik, proglašen najvećim atletičarem 20. stoljeća, u izboru renomiranog američkog magazina Sports Illustrated proglašen olimpijcem stoljeća, rušitelj i postavljač brojnih rekorda, po mišljenju mnogih najveći sportaš svih vremena i sportski fenomen kakav će se teško ponoviti, rođen je u Birminghamu u Alabami 1967. godine.

Hrvatski bivši atletičar Branko Zorko, peterostruki sudionik Olimpijskih igara i prvi sportaš koji je osvojio međunarodnu medalju za Republiku Hrvatsku, nositelj hrvatskih rekorda u utrkama na 1.500, 2.000, 3.000 metara te jednu milju, rođen je 1967. godine u Hodošanu.

Američka glumica i manekenka Liv Tyler, kćer Stevena Tylera, pjevača Aerosmitha, najpoznatija po ulogama u filmovima Silent Fall, That Thing You Do!, U Turn, Armageddon, Onegin, trilogiji The Lord of the Rings, Jersey Girl, The Incredible Hulk, te brojnim drugima, rođena je u New Yorku 1970. godine.

Na današnji su dan rođene i Lady Diana Spencer, prva supruga princa Charlesa i naša bivša premijerka Jadranka Kosor.