Dogodilo se na današnji dan - 2. srpnja

Dvadeset milja od obale Kube 53 pobunjena afrička roba predvođeni Josephom Cinqueom 1839. godine zauzeli su brod za prijevoz roblja Amistad. Afrički robovi, oteti iz svojih sela, utrpani na brod za Ameriku pobunili su se i pobili posadu, ostavivši na životu samo navigatora, u nadi da će ih vratiti kući. No, on ih je uspio prevariti i dovesti u SAD, gdje su pristali na Long Islandu. Slijedila je duga pravna bitka u kojoj je nekoliko strana zahtijevalo da se robove osudi zbog ubojstva kapetana i posade broda te da ih se ili kao vlasništvo vrati ili pogubi. Sudski proces naposlijetku je zainteresirala bivšeg predsjednika SAD-a Johna Quincyja Adamsa, koji je uspio osloboditi sirote zarobljenike i vratiti ih u domovinu godinu dana kasnije. Vrhovni sud SAD-a je donio presudu kojom se potvrđuje pravo slobodnih ljudi na pobunu, oslobađajući Afrikance svake odgovornosti za ubijene članove posade koji su ih nezakonito držali kao zatočenike. Vrhovni sud se pozvao na međunarodne sporazume kojima se otmicom ljudima ne može oduzeti sloboda, bez obzira na njihovo etničko i rasno porijeklo i njihovu nacionalnost što je, u slučaju crnih robova, bio presedan u povijesti.

Ruska vojska 1853. godine ušla je u turske pokrajine Moldaviju i Vlašku čime je započeo Krimski rat. Vodio se između Rusije i alijanse koju su sačinjavali Velika Britanija, Francuska, Osmansko carstvo i kraljevina Pijemont. Rat su karakterizirale katastrofalne odluke savezničkog zapovjednog kadra i loša logistika svih zaraćenih strana koja je rezultirala velikim gubicima nevezanim za ratne operacije. Iako je svoje početke sukob imao u religijskim nesuglasicama između katolika i pravoslavaca na otomanskom teritoriju, pravi razlog za rat bio je spriječavanje Rusije da se okoristi sve očitijim rasulom Otomanskog Carstva. Francuzi i Britanci željeli su smanjiti ruske teritorijalne pretenzije na Crnom moru i Balkanu, a to su pokušali napraviti tako što su zauzeli sjedište ruske Crnomorske flote Sevastopolj. Punih 11 mjeseci trajala je opsada, dok napokon u rujnu 1855. Rusi nisu zapalili i potopili svoje brodove te napustili grad. Ipak, Rusija se nije osjećala pobijeđenom, pa je tek nakon austrijske prijetnje da će ući u rat na strani saveznika prihvatila primirje. Krimski rat je završen 1856. Pariškim sporazumom i poniženjem Rusije, kojoj je zabranjeno držanje ratne mornarice u Crnom moru, a zanimljivo je da su tijekom Krimskog rata snimljene prve ratne fotografije, željeznica je po prvi put korištena u strateške vojne svrhe, no najveći utjecaj imao je loš tretman ranjenika koji je Florence Nightingale naveo na drastična poboljšanja u zbrinjavanju ranjenih na terenu, što je konačno dovelo do osnivanja Crvenog križa.

Poznata zrakoplovka i pionirka ženskog pilotiranja Amelia Earhart i njen navigator Fred Noonan 1937. godine poslijednji put su tijekom leta iznad južnog Pacifika uspostavili radio kontakt s kopnom nakon čega im se gubi svaki trag. Eahart i Noonan su oko ponoći po lokalnom vremenu poletjeli s Laea na Papui Novoj Gvineji i s teško natovarenim zrakoplovom krenuli prema postaji za gorivo na Howlandu, udaljenom otočiću usred Pacifika. U zadnjem razgovoru s brodom američke Obalne straže došlo je do problema, brodski radiooperateri su jasno primili njezinu poruku o poziciji, no ona njih nije čula te je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja uspostave komunikacije i određivanja točnog položaja zrakoplova. Niti danas se ne zna što se točno dogodilo s Electrom, zrakoplovom kojim su upravljali Earhart i Noonan, no mnogi vjeruju kako je radiooprema koju su imali bila loša, te da su uz pogrešan izbor frekvencija imali problema s vizualnim lociranjem otočića te su pogriješivši prilaznu putanju, ostali bez goriva i vjerojatno se srušili u ocean. Ta teorija, iako najvjerojatnija, nikada nije potvrđena jer nikakvi ostaci zrakoplova niti tijela nisu pronađeni usprkos velikoj potrazi. Uz nekoliko 'urbanih legendi', jedina moguća, pa i vjerojatna teorija je slijetanje kraj tada nenaseljenog otoka Gardner. The International Group for Historic Aircraft Recovery (TIGHAR) istražio je povijesne zapise i sam otok, danas poznat kao Nikumaroro, te otkrio kako su na njemu pronađeni artefakti koji odgovaraju periodu nestanka zrakoplova, a tijekom 40-ih je pronađen i jedan kostur za koji se kasnije utvrdilo da potječe od bjelkinje, no kosti su davno izgubljene na Fijiju gdje su bile pohranjene. Ta su otkrića povećala mogućnost preživljavanja najpoznatije avijatičarke u povijesti, no kako iz poznatih podataka nije moguće izvući konkretan zaključak, nestanak Amelie Earhart i Freda Noonana i dalje će ostati misterij.

Engleski fizičar William Henry Bragg, tvorac spektroskopa i dobitnik Nobelove nagrade (koju je podijelio sa sinom Williamom Lawrenceom) za otkriće strukture kristala spektroskopijom rendgenskog zračenja, te tvorac Braggovog zakona koji opisuje frakciju rendgenskih zraka ili neutrona na površini kristala, rođen je u Wigtonu 1862. godine.

Njemački slikar, pjesnik i književnik Hermann Hesse, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i autor poznatih djela Stepski vuk, Demian, Put na istok, Siddhartha, te brojnih drugih čija je tematika doživjela revival krajem 60-ih poglavito kroz kontrakulturne pokrete, rođen je 1877. godine u Calwu.

Američki glumac Brock Peters, najpoznatiji po ulozi Toma Robinsona u filmu To Kill a Mockingbird i nastupima u The L-Shaped Room, Major Dundee, Soylent Green, Two-Minute Warning, Star Trek IV: The Voyage Home and Star Trek VI: The Undiscovered Country, te pojavljivanju u seriji Star Trek: Deep Space Nine, rođen je u New Yorku 1927. godine.

Američka glumica Yancy Butler, zapamćena po ulogama u serijama Mann & Machine, South Beach i As The World Turns te filmovima Hard Target, Drop Zone, Fast Money, Ravager i drugima, rođena je 1970. godine u New Yorku.