Dogodilo se na današnji dan - 1. lipnja

Jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, mongolski vladar Džingis kan, 1215. godine osvojio je Peking, tada prijestolnicu sjevernokineske dinastije Jin. U vrijeme kada je Džingis kan napao Kinu ona je bila podijeljena u tri dinastije, Hsi Hsia, Jin i Sung, a glavni povod za osvajanje je, uz ekspanzionističku politiku, bila činjenica da su kineske države bile podijeljene i međusobno zavađene što su Mongoli iskoristili za osiguranje protiv potencijalnih kineskih intervencija koje su u prethodnim stoljećima bile neprestane. Džingis kan je napao Kinu jer je dobro znao da će bilo koje od kineskih carstava napasti Mongole čim bude mogla. Kan je u rat poveo oko 150.000 mongolskih vojnika, dok su Kinezi u isto vrijeme raspolagali s oko 2 milijona dobro uvježbanih, ali i stalnim sukobima zauzetih vojnika. Opsada i osvajanje Pekinga, čije su stotine tisuća stanovnika glavom platile otpor 'velikom vladaru', bila je kulminacija mongolsko-kineskog rata koji je osvajanjem cijele Kine 1279. dovršio Džingis kanov unuk Kublaj kan. Džingis kan je nakon tog rata preuzeo i usavršio kinesku vojnu tehnologiju i taktiku opsade gradove, uposlio mnoštvo kineskih inženjera i stručnjaka, a kineski povjesničari nedavno su zaključili kako je kasnije mongolsko širenje na zapad djelovalo 'pionirski' na kulturnu razmjenu Azije i Europe što je bio katalizator za renesansu strog kontinenta.

1857. godine objavljena je zbirka pjesama 'Fleurs du mal' (Cvjetovi zla), francuskog pjesnika Charlesa Baudelairea. Baudelaire, originalna i individulana pjesnička ličnost, je u punom smislu riječi preteča simbolizma i moderne poezije uopće, a njegova pjesnička zbirka Cvjetovi zla sadrži sve elemente kasnije simboličke poezije. Baudelaire se u svemu odupirao onovremenim lirskim konvencijama tematskog i formalnog karaktera, te je umjesto romantičarskog sentimentalizma i pejzažnih motiva otkrivao nove ljudske senzibilitete i analizira vlastita osjećajna stanja iz kojih izbija i neodređen pjesnikov revolt koji se manifestira u ciničnom odnosu prema ljudima i životu. Cvjetovi zla su po svom objavljivanju zbog prevelike 'slobode' izazvali veliki skandal i našli se na sudu te su neke pjesme bile zabranjene, ali to nije spriječilo njihov i autorov ogroman uspjeh koji je očit i danas. Vrhunska pjesnička zbirka nastala je iz unutarnje pobune protiv hipokrizije, besmisla konvencionalnosti, iz bolnog doživljavanja nesavršenosti ljudske prirode i pjesnikova osjećaja praznine u svakidašnjici. Sastoji se od šest poglavlja: Od Spleena i Ideala, Pariške ulice, Vino, Cjetovi, Prosvjed i Smrt, a sam autor je djelo u pismu prijatelju Anselu opisao ovako: "U ovu groznu knjigu unio sam sve svoje srce, svu svoju nježnost, svu vjeru (prerušenu), svu svoju mržnju."

Osmi po redu studijski album Beatlesa, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band, objavljen je 1967. godine i odmah je izazvao opću senzaciju. Album, koji se matra 'magnum opusom' legendarne grupe, brojni glazbeni kritičari proglasili su jednim od najutjecajnijih u povijesti pop glazbe, a časopis 'Rolling Stone' dodijelio mu je titulu najboljeg albuma svih vremena. Iznimno zahtjevan, kako za izvođače tako i za slušatelje, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band snimljen je kroz 129 dana nakon što su članovi grupe, potpuno izmoreni od 'Beatlemanije', odustali od turneje u drugoj polovici 1966. Pod utjecajem izmorenosti grupa je odlučila snimiti album koji će odraditi turneju bez njih i u tome u potpunosti uspjeli. Album je bio inovativan u svakom smislu, od glazbeno stilskih struktura preko revolucionarnih snimateljskih tehnika do kontorverznog omota čiji detalji još uvijek zaokupljuju obožavatelje, i nadasve umjetničkog dosega same glazbe. Kristalno čist zvuk, fluidne melodijske linije, nadahnuti aranžmani, široka lepeza stilova koji zajedno čine čvrst koncept, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band stavlja u rang klasične glazbe, ali ono što ovaj album čini toliko legendarnim je to što se slušanjem ne može 'potrošiti'. Uz planetarni uspjeh grupa se našla i pod optužbama za poticanje na konzumaciju narkotika i to zbog pjesama A Day in the Life, a posebno Lucy in the Sky with Diamonds (obje su bile zabranjene na BBC-u), no Beatlesi su te optužbe odbacili, više ili manje spretno jer se znalo za njihovo 'eksperimentiranje' potaknuto Flower Power pokretom koji je u to vrijeme započeo širenje iz SAD-a. No, bez obzira na sve ružne kritike i podmetanja većina kritičara zaključila je kako je sa Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Bandom rock postao umjetnost, a album koji 15 tjedana nije silazio s vrha britanske top liste bio je i ostao najprodavaniji uradak Beatlesa.

Međunarodni informativni kanal Cable News Network (CNN), osnovan od strane američkog medijskog poduzetnika Teda Turnera, započeo je s emitiranjem 1980. godine. U vrijeme pred osnivanje CNN-a ankete su pokazivale da gotovo dvije trećine Amerikanaca smatra televiziju glavnim izvorom informacija, a svaka od tri velike TV mreže trošila je oko 150 milijuna dolara samo za proizvodnju večernjih vijesti koje su, unatoč troškovima, ostvarivale golemu zaradu. Turner je vođen tim spoznajama počeo smišljati program koji će se sastojati samo od vijesti koje će se, za razliku od drugih mreža, prenositi uživo uz pomoć mreže suradnika diljem Amerike. Velike mreže smatrale su smiješnim to što Turner traži voditelje među studentima novinarstva, često bez ikakva iskustva, te ga nisu vidjeli opasnom konkurencijom , no kada je CNN započeo s programom, shvatili su da su se prevarili. Turnerove vizije - nada da će njegova mreža pomoći u zbližavanju svijeta te da će osobno upoznati nacionalne vođe, koji će mu pokazati najbolje u njihovim zemljama kako bi to mogao prikazati preko satelita - bile su im smiješne, ali su morali skinuti kapu pred njegovim poslovnim idejama. Velike mreže ubrzo su se našle u podređenom položaju, a kada bi pokušale konkurirati, CNN je bio uvijek korak ispred zahvaljujući širokoj mreži dopisnika diljem svijeta. Nakon samo nekoliko godina CNN je postao vodeća svjetska TV mreža preko koje su se informirali ne samo gledatelji, nego i vodeći svjetski državnici. Način a koji je CNN pristupio prenošenju prvog Zaljevskog rata revolucionarizirao je televizijske izvještaje i vijesti općenito, a njihov primjer su ubrzo počele pratiti i ostale velike televizijske mreže te se s pravom može reći da se današnje TV izvještavanje u cijelom svijetu temelji na tom primjeru.

Američka glumica, pjevačica, model i pop ikona Marilyn Monroe, dobitnica brojnih nagrada i centar brojnih afera i nerazjašnjenih okolnosti u koje spada i njezina smrt, legenda koja još uvijek živi u 'barbie' ikonografiji brojnih današnjih glumica i pjevačica, rođena je u Los Angelesu 1926. godine.

Američki glumac i redatelj Morgan Freeman, hollywoodska legenda koja se može pohvaliti s Zlatnim globusima, Oscarima i brojnim drugim nagradama za nastupe u nebrojenim blockbusterima od kojih valja spomenuti Street Smart, Driving Miss Daisy, Robin Hood: Prince of Thieves, The Shawshank Redemption, Seven i Million Dollar Baby, rođen je 1937. godine u Memphisu u Tennesseeju.

Njemački supermodel, glumica, tv-voditeljica, pjevačica Heidi Klum, bivša supruga pjevača Seala i uspješna dizajnerica odjeće, nakita i parfema koja je karijeru započela 'pukom srećom', prijavom na natječaj na nagovor prijateljice, rođena je u Bergisch Gladbachu 1973. godine.

Kanadska pjevačica i glumica Alanis Morissette, najprodavanija ženska rock izvođačica svih vremena čiji je debitantski album Jagged Little Pill s hitom Ironic postao jedan od najuspješnijih albuma svih vremena, a koja i danas djeluje svojim osebujnim ispovijesno-dnevničkim stilom pisanja stihova, rođena je 1974. godine u Otawi.

Hrvatski rukometni reprezentativac Domagoj Duvnjak, srednji vanjski igrač rukometnog kluba Zagreb CO koji je profesionalnu karijeru u 1. hrvatskoj rukometnoj ligi započeo sa 16 godina, rođen je u Đakovu 1988. godine.