Deblokiranje poglavlja o pravosuđu moglo bi početi u prosincu

Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović, koji je u ponedjeljak u Bruxellesu razgovarao s povjerenikom Europske komisije za pravosuđe Jacquesom Barrotom i švedskom ministricom Beatrice Ask, izrazio je nadu da bi u prosincu mogao početi postupak deblokiranja pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.

Šimonović je u Bruxellesu sudjelovao na ministarskom forumu EU - zapadni Balkan o pravosuđu i unutarnjim poslovima. Na rubu skupa Šimonović je, osim s Barrotom i ministricom Ask, razgovarao i s ministrima pravosuđa BiH i Crne Gore Barišom Čolakom i Milošem Radovićem.

"Povjerenik Barrot ocjenjuje da će se, kad Hrvatska u Saboru prihvati paket zakona koji je već prošao prvo čitanje, moći otvoriti pregovori u poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava). Što se tiče glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza, Barrot je rekao kako se nada da njegova ocjena neće više zadržavati početak pregovora u tom poglavlju", rekao je ministar Šimonović.

Šimonović je rekao da bi paket s četirima zakonima - zakon o sudovima, zakon o državnom odvjetničkom vijeću, zakon o državnom sudbenom vijeću i zakon o pravosudnoj akademiji - koji je već prošao prvo čitanje i stručnu raspravu, mogao biti prihvaćen u prosincu.

"Iskreno se nadam da bi prosinac trebao biti taj ključni mjesec za deblokadu 23. poglavlja i da s time i pravosuđe ulazi u završnicu pregovora", rekao je Šimonović. Dodao je kako to ne znači da bi se sami pregovori u tom poglavlju mogli otvoriti u prosincu, nego da bi tada mogao početi postupak deblokiranja, a sami pregovori bi mogli početi u veljači.

Da stvari idu u dobru smjeru, govori i činjenica da je švedsko predsjedništvo EU-a ponovno uvrstilo u dnevni red otvaranje 23. poglavlja, o čemu će se sada raspravljati na radnoj skupini Vijeća EU-a za proširenje.

"To sigurno naznačuje povjerenje Švedske da se nešto pozitivno događa", rekao je Šimonović, dodavši da je Hrvatska osnovala posebnu skupinu koja je slijedila Brammertzove preporuke i obavila još neke istrage.

"Činjenica je da nema ništa senzacionalno novo, nisu pronađeni dokumenti koji su Brammertzu najvažniji, ali nađeni su neki drugi dokumenti i dopunjena je istraga u skladu s Brammertzovim zahtjevima. Možemo se nadati da da će Brammertzu, odnosno, što je još važnije Vijeću sigurnosti UN-a to biti dostatno za pozitivnu ocjenu hrvatske suradnje s Haaškim sudom", rekao je ministar.

Šimonović je najavio mogućnost da uskoro bude potpisan sporazum s Crnom Gorom o uzajamnu izručivanju osoba optuženih za organizirani kriminal i korupciju. Što se tiče Bosne i Hercegovine, već je parafiran sporazum koji se odnosi na izvršavanje pravosudnih kazni u drugoj državi i sada se čeka odobrenje predsjedništva BiH da bi se pristupilo potpisivanju sporazuma. (hina/metro-portal)