« Hrvatska
objavljeno prije 6 mjeseci i 15 dana
SPORENJA

Čije je Buško jezero?

Obnovljena sporenja oko elektroenergetske eksploatacije vodnih zaliha pokraj Livna i Tomislavgrada uključuju više ekonomskih, ekoloških i političkih aspekata zaglavljenih u trokutu sa Zagrebom i Sarajevom

Buško jezero je predmet sporenja već desetljećima
Buško jezero je predmet sporenja već desetljećima (Arhiva)
Više o

Buško jezero

,

Buško blato

,

hidroelektrane

Buško jezero ili - starijim nazivom - Buško blato, već peto desetljeće predstavlja najveću hidroakumulaciju u jugoistočnoj Europi. Taj objekt u Bosni i Hercegovini, između Livna i Tomislavgrada, ujedno je najviši dio energetskog kompleksa koji se kanalskim i tunelskim sustavom nastavlja u Hrvatskoj, do hidroelektrane Orlovac pokraj Sinja. No sveukupno je to i predmet prekograničnih sporenja koja se već neko vrijeme periodično obnavljaju. Sve više je onih koji drže da Hrvatska elektroprivreda (HEP), posjednik kompleksa, ispod prihvatljive cijene iskorištava vodno bogatstvo dotičnog predjela BiH, a prema razmjerno upitnim ugovorima s kraja prošlog stoljeća.

„U vrijeme kad je napravljeno umjetno jezero sa sustavima kanala, sedamdesetih godina prošlog vijeka, nisu se previše obazirali na utjecaj koji bi ovakvi projekti imali na okoliš", kaže o tome Mato Gotovac iz organizacije World Wildlife Fund (WWF) Adria u Livnu. On za DW svjedoči kako je sa suradnicima angažirao vodeće stručnjake u tom području, prilikom nedavne obnove okolišne dozvole HEP-u, za crpljenje tamošnjih voda: „U suradnji s općinom Livno i nadležnim županijskim ministarstvom dostavili smo svoje komentare, ali i konkretne korake koje bi trebalo poduzeti da se započne sa revitalizacijom i održivim načinom upravljanja vodama. No, Federalno ministarstvo okoliša prihvatilo je samo mišljenje HEP-a, na što je županijska vlada uložila žalbu, i ovaj je slučaj još na sudu."

Aktualnost za predizbornu godinu

„Najgora je okolnost činjenica da se vodom u slivu Cetine u BIH upravlja isključivo u interesu proizvodnje električne energije", nastavlja nam tumačiti Gotovac, „a u konkretnom slučaju HEP-a. Kroz sustav kanala i ustava određuju visinu podzemnih voda centralnog dijela Livanjskog polja prema svojim potrebama, što onemogućuje planiranje održivih projekata na lokalnoj razini. Jasno je da je ovakav način upravljanja vodama u Livanjskom polju neodrživ i da odgovara interesu samo jedne strane iako svi suvremeni načini upravljanja zaštićenim područjima podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procesima donošenja odluka."Prema njegovim riječima, sva novija istraživanja ukazuju da je nastala značajna šteta po biodiverzitet. Ljudi su se morali iseliti s područja Buškog Blata, a plodna zemlja je pretvorena u akumulaciju. Tresetište Jagme u centralnom dijelu Livanjskog polja polako postaje pustinja zbog neodrživog upravljanja vodama - uzima mu se previše vode, a organska materija u tresetu pod takvim uvjetima oksidira i nestaje. Tamošnja rijeka Plovuća ljeti više uopće ne postoji, dok je ranije tekla kroz polje u ponore ispod planine Kamešnice. Ipak, HEP-ova pozicija u odnosu na Livno i Tomislavgrad u BiH se javno aktualizira uglavnom tek u predizbornim godinama poput ove.

Pritom saznajemo i da je Livanjsko polje 2008. godine proglašeno vlažnim staništem od međunarodnog značaja u okviru Ramsarske konvencije, a u tijeku je proces zaštite po nacionalnoj kategorizaciji. „Potrebno je primjerenije urediti odnose oko korištenja voda u horizontu Livanjskog polja, jer je naknada koju općine Livno i Tomislavgrad dobivaju od HEP-a doista simbolična, a pogotovo jer se ništa od ovih sredstava ne ulaže u revitalizaciju staništa uništenih ovakvim načinom upravljanja. Nadalje, uključiti u upravljanje vodama i potrebe lokalnog stanovništva i ekosustava Livanjskog polja kako bi se osiguralo održivo korištenje prirodnih resursa", veli Gotovac.

Nekorektna projekcija profita

Naknada koju HEP plaća općinama Livno i Tomislavgrad iznosi navodno manje od dva milijuna eura godišnje, no visokopozicionirani izvor DW-a iz te javne kompanije tvrdi kako integralna poslovna računica nije niti približno onakva kakvu prenose neki bosanskohercegovački mediji: „Oni možda misle da HE Orlovac doista zarađuje bogatstvo, ali to je vrlo nekorektna projekcija. Ta elektrana proizvodi uglavnom do 400 milijuna kilovatsati godišnje, a nipošto samo za tzv. vršnu energiju, u terminima kad je struja najskuplja na tržištu. Osim toga, u medijima se spominje iznos zarade koji možda nalikuje ukupnom prihodu, nikako ostvarenom profitu ili dobiti."

„To znači da HEP-u od Orlovca, nakon davanja općinama u BiH i RH, te investicija i održavanja infrastrukture u kompleksu, ostane možda onoliko koliko dobiju i te dvije jedinice lokalne uprave oko Buškog jezera. Pritom su federalne vlasti u BiH prije nekoliko godina unijele dodatni nered uvođenjem novog načina obračuna HEP-ove naknade za vodu", rekao nam je sugovornik iz HEP-a koji je želio ostati neimenovan u ovom članku, dodajući kako se slaže da bi političke vlasti dviju država ipak trebale ozbiljno popričati o svemu tome, staviti račun na stol i objaviti dogovor, jer tad više ne bi bilo ni štetnih nagađanja ni takvog kompliciranja odnosa u trokutu između Zagreba i Sarajeva te općina uz Buško jezero.

Piše: Igor Lasić/DW
11.03.2018. 18:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh