Brža naplata cestarine?

Nedavno stupanje u prostor Schengena nije Hrvatskoj automatski donijelo i smanjene gužve na njezinim granicama. Štoviše, tim su jače do izražaja došle višestruke duge kolone automobila koje se u svim iole frekventnijim razdobljima formiraju pred naplatnim kućicama autocesta. Elektronička naplata pomoću, primjerice, tzv. ENC-uređaja još uvijek u RH nije pretežit vid reguliranja cestarine. Stoga ju i dalje u najvećem dijelu naplaćuju šalterski službenici u tim kućicama, a praktičniji sustavi naplate - poput onog s vinjetama - i dalje ostaju tek na statusu neobaveznih prijedloga.

Kad je ministar prometa Oleg Butković prošli mjesec najavio ukidanje naplate iz kućica već 2024. godine, konačno se otvorila šira perspektiva. No to opet neće biti vinjete koje omogućuju neograničenu vožnju po plaćanju godišnjeg ili mjesečnog ili tjednog paušala. Za ilustraciju, godišnja vinjeta u Hrvatskoj najbližim EU-državama Sloveniji, Mađarskoj i Austriji zapada između 96 i 118 eura. Hrvatske autoceste naplaćuju 96 eura već i za npr. dvije ture Split-Zagreb-Split, a svaka vožnja će se i ubuduće naplaćivati pojedinačno. Drugim riječima, neće biti veće isplativosti za one koji autocestu koriste često, ili bar ne u rangu pobrojanih zemalja.

Slovenski ili talijanski model

Plaćat će se s mogućim popustom za korisnike ENC-a, kako bi se ipak donekle honorirala količina potrošnje, mada još uvijek nisu poznati svi detalji budućeg modela. U javnosti svejedno struji briga da bi hrvatski vozači mogli biti zakinuti u poredbi sa susjedima iz EU-a. Hrvatski model očito će biti sličniji onom u Italiji, gdje također ne postoje vinjete nalik onima u Sloveniji i Mađarskoj. Nadalje, zasigurno će se voditi računa o većoj zaradi na cestarini koju u RH plaćaju turisti u najfrekventnijim mjesecima.Oni bi po sadašnjim projekcijama trebali biti sretni i zbog manje gužve negoli je slučaj danas.

Stručnjak za promet Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu zalagao se svojevremeno za model klasičnih vinjete, ali u novije doba revidirao je svoj stav. „Ipak, u međuvremenu su se pojavile nove tehničke mogućnosti, da navedem samo tzv. e-vinjetu. No prije svega treba reći da je elektronička naplata više pitanje sigurnosti država i same EU. Od krađe do terorizma, zloupotreba će prometa i vozila, ili njihovo otuđivanje, time biti značajno suzbijena. Jer, ako govorimo o sustavu naplate pomoću očitanja tablica na vozilu, podaci mogu biti objedinjeni u čitavoj EU", smatra Marušić.

Nužno proširenje kritičnih dionica

„Hrvatska se na neki od takvih sustava, uostalom", nastavio je, „morala obavezati radi sigurnosti schengenskog prostora. Sustav klasičnih vinjeta, dakle, već je passe. Pored svega, njih ne možemo koristiti ni zbog ugovora s investitorima na autocestama kojima je ugovorno zajamčena pojedinačna naplata." No određeni popust za one angažiranije hrvatske vozače ipak bi mogao biti ostvaren. Željko Marušić napominje da to i danas vrijedi kod intenzivnije upotrebe ENC-a s uplatom unaprijed, a tzv. prepaid-sustav će se i ubuduće isplatiti više nego plaćanje pojedinačnih vožnji, s mogućim popustom od 20 posto, ako se bude poštivalo činjenicu veće potrošnje.

„Kao u restoranu, svugdje će vam odobriti popust ako im stalno dolazite. Veći je problem a autocestama u RH to što nam gužve često nastaju zbog nedostatne infrastrukture, ne zbog naplate ili granica. Dosad su granice čak služile kao neka vrsta pretkomore u kojoj se dio vozila zadržavao, pa naplatne kućice nisu ni bile zagušene koliko su mogle biti. Narednog će ljeta sav taj teret primati direktno naplatne kućice. Uvođenjem isključivo elektroničke naplate riješit ćemo dio problema, ali tad će postati jasno da su neke dionice same po sebi zapravo usko grlo. To će se kompenzirati tek proširenjem dionice Zagreb-Bosiljevo", drži ovaj zagrebački sveučilišni profesor.