Briga prema Hrvatima u BiH više ne kroz zaobilaženje zakona

Saborski klubovi SDP-a i HNS-a poručili su danas kako Hrvatska svoju brigu prema Hrvatima u BiH više ne smije pokazivati zaobilaženjem zakona - posljedica čega su i izborne manipulacije - već poštivanjem zakona kroz ukidanje mogućnosti dvostrukog prebivališta.

"Ne može zaobilaženje hrvatskih zakona biti jamstvo opstanka Hrvata u BiH", rekao je Arsen Bauk (SDP) u raspravi o izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, koje su klubovi uglavnom podržali u prvom čitanju.

Bauk je iznio primjere po kojima u Imotskom ima 7.278 stanovnika s pravom glasa, a 9.839 birača, dakle preko 2.500 više birača od stanovnika; u Vrgorcu je 5.600 punoljetnih stanovnika, a u evidencijama je prijavljeno 7.144 birača, odnosno trećina stanovnika koji glasuju, u tom gradu ne žive.

"Ako se to može analizirati u deset minuta, zašto policija ne reagira ni nakon deset godina", upitao je. Upozorio je da je dvostruko prebivalište dovelo do izbornih manipulacija i na parlamentarnim izborima 2007., kada je HDZ jedan mandat u Saboru osvojio zbog prednosti od 30-tak glasova, i to ljudi iz Odžaka (BiH) koji su na dan izbora glasovali u Županji. Bauk je podsjetio da je HDZ-ov zastupnik Ivo Andrić nedavno priznao da je fiktivno prijavljen u Županji.

Temelj za varanje na izborima

I Vesna Pusić (HNS) ističe da je dopuštanje dvostrukog prebivališta bilo "temelj za varanje na izborima i temelj za dobivanje socijalne pomoći u državi u kojoj ne prebivaš i ne plaćaš porez".

Naglasila je da Hrvatska treba nastaviti brinuti o Hrvatima u BiH, "ali ne na način da se vara hrvatske porezne obveznike", već, među ostalim, kao inicijator političke konferencije zemalja jugoistočne Europe o budućnosti BiH.

Izmjene je podupro i Ratko Gajica (SDSS), koji je, međutim, naglasio kako je ''kod odlučivanja o brisanju nužno postupati pažljivo i pravedno", a smatra da bi takva procjena za činovnike mogla biti "prevelik zalogaj".

Protiv zakona je Boro Grubišić (HDSSB), koji je uvjeren da će nova pravila dovesti do brisanja Hrvata izbjeglih iz BiH. Naveo je da je iz Republike Srpske izbjeglo 180.000 Hrvata, a da ih se vratilo svega 5.000. Uvjeren je i da će doći do iseljavanja iz BiH zbog socijalnih prava vezanih uz prebivalište.

Bilateralni sporazumi, a ne zloporaba zakona

"Je li moguće da se radi o tako ogromnim socijalnim pravima da bi oni napuštali svoja vjekovna ognjišta", upitao je, međutim nezavisni zastupnik Dragutin Lesar koji se založio da se pitanje socijalnih prava Hrvata izvan Hrvatske rješava kroz bilateralne sporazume, umjesto zloporabom zakona.

Objasnio je da oni koji žive u BiH, a u Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište, ostvaruju socijalna prava koja ne mogu ostvariti oni s prebivalištem u Hrvatskoj, jer su vezana uz imovinski cenzus.

"Oni koji žive ovdje ne mogu ostvariti prava jer imaju prijavljeno poljoprivredno zemljište ili obiteljsku kuću, a oni koji su fiktivno prijavljeni ostvaruju prava jer nemaju prijavljeno ništa", upozorio je Lesar.

Ana Lovrin (HDZ) od zakona očekuje da će srediti evidencije prebivališta i birača, a upozorila je da se zlouporabe ne događaju samo uz granicu s BiH. "Niz je slučajeva zlouporabe prava prijavom u vikendicama na obali ili područjima od posebne državne skrbi, zbog manjih poreza, kao i u mjestima poput Gračaca, Benkovca, Dvora, Slunja itd.", upozorila je Lovrin. (hina/metro-portal)