Bolest modernog doba - ovisnost

Pojam „ovisnosti" obično povezujemo sa sklonošću i ovisnošću o alkoholu, duhanu ili pak drogama. Međutim, osim što ovisnost kao poremećaj postoji od pamtivijeka, možemo reći da su se razvojem tehnologije i društva razvile i moderne vrste ovisnosti šireg pojma, što potvrđuje sve više psihologa i liječnika. Pa tako danas osim ″klasičnih″ ovisnosti također imamo i ovisnosti o internetu, slatkišima, kavi, seksu, poslu, televiziji, šopingu i tako dalje.

Ovisnost se obično rađa iz potrage za nečim pozitivnim i povoljnim ili pak iz puke radoznalosti, što samo po sebi ne mora biti loše. Problem se zapravo rađa kada osoba počinje smatrati kako su joj određene supstance, uzbuđenja ili predmeti potrebni kako bi bila zadovoljna te mogla normalno funkcionirati u svakodnevnom životu. Neke ovisnosti se pak smatraju društveno prihvatljivima, međutim, većina njih može dovesti do katastrofalnih posljedica. Od takvih posljedica ne pati samo ovisnik već i njegova okolina.

Ovisnost i mediji

Osim što nam svakodnevno koriste u svakom segmentu života, mediji nam dosta često na razne suptilne načine mogu potaknuti i razne vrste ovisnosti, pa tako i ovisnost o samim medijima. Mnogi psiholozi se slažu sa činjenicom kako je ovisnost jedan kompleksan poremećaj, te da potrebno je dosta truda i vremena kako bi se pojedinac izliječio.

Unatoč svemu tome, nećemo biti daleko od istine ako kažemo da prilikom svakog nogometnog prvenstva naglo poraste prodaja alkoholnih pića ili pak broj mušterija u kladionicama. Jedna od glavnih vrsta ovisnosti vezanih uz medije, posebno aktualna u posljednje vrijeme, je ovisnost o društvenim mrežama i kompjuterskim igricama.

Mnogi neurolozi i psihijatri smatraju da je navedena aktivnost dosegla razinu zabrinutosti te da većina ljudi bez navedenih mobilnih uređaja ili društvenih mreža doslovno ne može funkcionirati. Jedno istraživanje sa sveučilišta u Marylandu pokazalo je neke zanimljive rezultate u negativnom ali i u pozitivnom kontekstu. Testiranje se vršilo nad volonterima koji su bili studenti sa 12 sveučilišta u Velikoj Britaniji. Ispitanicima je 24 sata bio zabranjen pristup računalima, mobitelima, televiziji, radiju pa čak i novinama. Dopušteno im je bilo tek čitanje knjiga i korištenje fiksnog telefona te su u dnevnik mogli bilježiti kako se osjećaju.

Vjerojatno najsmješnija i najučestalija reakcija bila je konstantno posezanje u džep za mobitelom kojega nemaju. Razlog tome uglavnom je bila potreba da saznaju koliko je sati budući da danas pored satova na mobitelu malo tko nosi sat na ruci. Pored kroničnog nedostatka glazbe, ispitanici također opisuju simptome drhtanja ruku, tjeskobe, neuroze te krajnje uznemirenosti. Ovakve manifestacije stručnjaci opisuju kao ovisničku krizu, sličnu onoj kada se podvrgavamo strogoj dijeti ili se odvikavamo od cigareta.

Navedeno testiranje imalo je i svojih pozitivnih strana pa tako, dok je nekim ispitanicima bilo iznimno teško, drugi su se odlučili na šetnju kroz prirodu ili pak posjetu nekim od prijatelja. Iz navedenog istraživanja, znanstvenici zaključuju kako nas količina sadržaja i informacija koje dobivamo preko medija mijenja iznutra te kako je korisno s vremena na vrijeme odmaknuti se od društvenih mreža i medija kako bismo napunili baterije i obnovili se.

Znanstveno dokazana ovisnost

Ovisnost se osim na psihičkom nivou, događa i na onom staničnom. Jednu od ključnih uloga u biokemijskim procesima našeg tijela igra hormon kseronin. Struktura alkaloida nikotina, heroina i kokaina jako je slična strukturi kseronina pa tako prilikom primjerice pušenja tijelo umjesto kseronina počinje koristiti nikotin. U

pravo zbog ovog razloga, nakon prestanka pušenja ili drogiranja, osjećaju se bolovi u tijelu jer mu nedostaje ključan alkaloid, odnosno hormon. Neki dodaci koji sadrže navedeni hormon pokazali su se veoma uspješnim pri liječenju od alkohola, pušenja itd. Jedan od njih je primjerice sok noni koji sadrži prokseronin koji se prilikom razgradnje u tijelu pretvara u kseronin. Pored njega tu su nam još aloe vera i ječmena trava.

Alternativni pristup u borbi protiv ovisnosti

Istraživanja na 40 ovisnika o opijumu i heroinu pokazala su da akupunktura može olakšati simptome odvikavanja od ovisnosti te uspostaviti emocionalnu ravnotežu. Navedene simptome prvi je primijetio kineski homeopat H. L. Wen 1972. godine. Akupunktura je jedna od glavnih metoda tradicionalne kineske, tibetanske i indijske medicine, u kojoj se koristi metoda ubadanja igala u određene točke i meridijane na tijelo, kako bi se potaknulo kretanje vitalne energije ili otklonile blokade. Konačno, svaka ovisnost je u pravilu izlječiva. Kao što smo već rekli, mnogi stručnjaci slažu se kako je ovisnost jedna kompleksna bolest te da njeno liječenje nije uvijek lagano. Međutim, ono je ipak moguće. Svoje ovisnosti ipak izabiremo sami, i to u manju ili veću ruku svjesno pa na nama tako i ostaje da donesemo ispravnu odluku.