Bitcoin: kako došao, tako prošao?

Još prošlog prosinca je jedan Bitcoin vrijedio gotovo 20.000 dolara, ali već na njegovu desetu obljetnicu početkom studenog nije vrijedio niti polovicu tog iznosa. Sredinom studenog je pao i ispod čarobne granice od 5.000 dolara i Timo Eden, stručnjak za kripto-valute, može samo potvrditi paniku koja je nastupila među vlasnicima bitcoina: „Vlada raspoloženje apsolutne prodaje na tržištu. Investitorima se na licu vidi gola nesigurnost."

Samo u ovom tjednu je od oko 4.100 dolara ovog ponedjeljka u noći na ovaj petak (7.12.) pao na nešto više od 3.300 dolara. Nepovjerenje ne vlada samo u Bitcoin, pogođene su i druge vrijednosti „virtualnog novca" poput Ethera, Litecoina ili XRP-a. Na Malti je zatvorena burza koja je trgovala Bitcoinom, analitičar Bloomberga procjenjuje kako bi Bitcoin već u dogledno vrijeme mogao pasti na 1.500 dolara. Možda i manje.

Nema malo onih koji su od početka bili skeptični i koji sad nalaze potvrdu svoje nepovjerljivosti: kako može biti novac nešto što ne predstavlja zapravo nikakvu materijalnu vrijednost? Iza koje ne stoji nikakva država i njezino gospodarstvo niti neka središnja banka? Novac čija je jedina vrijednost zapravo u tome da ga ima samo ograničen iznos? Zapravo - može.

Pojavili su se i bankomati gdje su vlasnici virtualnog mogli dobiti "pravi" novac. Ali kod Bitcoina baš sve ovisi o tome, koliko ima drugih ljudi koji će pak za svoj "pravi" novac željeti kupti takav "virtualni".

Vrijedi onoliko koliko se dogovorimo

Novac se prilično dobro može opisati definicijom kako je to „univerzalno prihvaćeno sredstvo podmirivanja potraživanja". On tako ima sposobnost da ga se „stavi na stranu" i kod kupca i kod prodavača realne robe ili usluge, ali ključna je stavka kako je novac nešto što je tek prihvaćeno od ljudi: hoće li to biti školjke, dijamanti ili staklene perle? Hoće li to biti srebro kako je odredio Isaac Newton za englesku krunu da to ne bude zlato u kojem se valjala Španjolska iz kolonija Južne Amerike? To je tek konvencija gdje naravno pomaže da toga nema previše.

Vrijednost novca zapravo određuje njegova potražnja i tu sklonost nas ljudi kockanju praktično nema granice: po podacima internetske platforme za trgovinu već ima oko 2.000 različitih digitalnih vrijednosnica Coinmarketcap, na vrhuncu euforije za tim oblikom ulaganja je njihova ukupna vrijednost bila gotovo 830 milijardi dolara, a i sad je preko 150 milijardi.

Konkretno kod Bitcoina, stručnjaci tumače kako je za njega bilo kobno što se previše dugo otezalo prihvatiti ga kao „pravu" vrijednost i prema njemu postaviti i indeks (ETF) koji bi bio priznat i na burzi. Drugi je problem bilo cijepanje Bitcoina iz kojeg se odvojio Bitcoin Cash.

No kod takvih oblika ulaganja se sve svodi na pitanje, koliko drugih ulagača želi svoj „pravi" novac pretvoriti u takav „virtualni"? Bitcoin kad je stvoren prodavao se za tek nekoliko centi, još prije dvije godine je bio vrijedan tek oko 770 dolara. Kod takvih potpuno virtualnih špekulacija doista nema nikakvih pravila, jedino potražnja određuje vrijednost: čak i kad je sredinom prošlog prosinca dostigao vrijednost od gotovo 20.000 dolara njegova vrijednost je mogla i rasti. Ali i vrtoglavo padati, kao što se i dogodilo. Novih kandidata na virtualnoj burzi za špekulaciju već ima u izobilju...