BDP u bunaru zbog smanjene potrošnje

Hrvatski bruto domaći proizvod pao je u drugom tromjesečju 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najveći pad gospodarstva u posljednje dvije godine, ali nešto manji nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom kvartalu pao 2,1 posto, što predstavlja produbljivanje recesije, s obzirom da je u prvom kvartalu gospodarstvo oslabilo 1,3 posto.

Pad u drugom kvartalu najveći je od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto, ali i nešto manji nego što se očekivalo.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u drugom tromjesečju oslabilo 2,3 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 2 do 2,9 posto.

Domaće je gospodarstvo u recesiji još od početka 2009. godine. Doduše, u dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

„Iako još nema detalja o komponentama BDP-a, možemo pretpostaviti da su u drugom kvartalu ove godine sve kategorije potrošnje BDP-a zabilježile pad - i osobna i državna potrošnja. Nastavljen je vrlo vjerojatno i pad kapitalnih investicija, a i doprinos neto izvoza u drugom tromjesečju mogao bi biti negativan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

I dok je još u prvom tromjesečju imala blagi, ali ipak pozitivan učinak na BDP, u drugom je tromjesečju osobna potrošnja pala. Promet u trgovini na malo u tom je razdoblju potonuo više od 5 posto na godišnjoj razini.

Oštro je, više od 6 posto, u drugom kvartalu pala i industrijska proizvodnja. Pao je i izvoz, što je posljedica slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, zbog čega slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.

„U drugom tromjesečju gospodarska aktivnosti usporila je i u eurozoni i u Europskoj uniji. Pritom su zemlje u srednjoj Europi, poput Mađarske, Češke i Poljske zabilježile značajno smanjenje aktivnosti jer je, zbog mjera štednje i borbe protiv dužničke krize, došlo do pada potražnje na tržištima zapadne Europe", objašnjava Šantić.

U tekućem, trećem tromjesečju Šantić očekuje usporavanje pada domaćeg gospodarstva, ponajviše zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni.

„Čak i ako se ostvari blagi rast prihoda od turizma, to neće moći pogurati gospodarstvo prema pozitivnim stopama rasta, moglo bi samo ublažiti pad BDP-a", kaže Šantić, koji kritičnim smatra četvrto, posljednje tromjesečje u ovoj godini.

„Pad gospodarstva ponovno bi u četvrtom tromjesečju mogao biti izraženiji, jer tada gospodarske aktivnosti dominantno ovisi o domaćim čimbenicima rasta, poput osobne potrošnje i kapitalnih investicija. Stoga ostajem pri procjeni pada gospodarske aktivnosti u cijeloj ovoj godini za 2 posto", kaže Šantić, dodajući da su rizici i dalje visoki.

„Prvenstveno se to odnosi na nestabilnost u međunarodnom okruženju u vezi rješavanja dužničke krize u eurozoni, te o tome kako će se kretati kreditni rejting zemlje. U slučaju njegova pada, bila bi to još jedna prepreka oporavku domaćeg gospodarstva", zaključuje Zdeslav Šantić.