« Biznis
objavljeno prije 20 dana
ISTRAŽIVANJJE

Bankarske naknade: plaćate li previše usluge svojoj banci?

Razlike u naknadama za transfere iz inozemstva, vođenje računa, online usluge, podizanje gotovine i drugo mogu biti i više stotina kuna godišnje. Istražili smo koje su banke povoljnije i zbog čega su naknade tako visoke

Pelješi li vas vaša banka gdje stigne?
Pelješi li vas vaša banka gdje stigne? (Arhiva)
Više o

banke

,

naknade

Kako hrvatski građani sve ubrzanije iseljavaju u inozemstvo, tako se novčane doznake koje šalju kući, obiteljima i rodbini, već godinama povećavaju. Radi se o iznosu koji se samo u 2017. godini povećao za 120 milijuna eura, o čemu smo već pisali, te je prema službenim podacima premašio dvije milijarde eura, dok se procjenjuje da je iznos koji je prošao mimo službenih računa i bankarskih transakcija možda i 50% veći. U svakom su slučaju doznake veće nego strana ulaganja u Hrvatsku i taj novac značajno utječe na gospodarsku sliku Hrvatske, s obzirom da se gospodarski rast temelji na potrošnji građana.

Većina tog novca prolazi preko bankovnih računa građana koji bankama plaćaju značajne iznose za te transfere. Razlike u naknadama za transfere iz inozemstva, vođenje računa, internet bankarstvo, podizanje gotovine i drugo mogu dosezati i više stotina kuna na godinu. Donedavno je bilo vrlo teško usporediti bankovne naknade, bez obzira što ih sve banke imaju objavljene na svojim internetskim stranicama, no Hrvatska je narodna banka krajem prošle godine značajno povećala transparentnost na tom području objavivši aplikaciju pomoću koje možete usporediti naknade za 13 najkorištenijih usluga kod apsolutno svih banaka u zemlji. Među njima su troškovi vođenja računa, prekoračenja, internetskog bankarstva, podizanje gotovog novca, ali i uplata iz inozemstva. Za vas smo istražili koje su banke povoljnije, te zbog čega su naknade tako visoke.

Veće naknade - veći profit

Uz prihod od kamata, naknade su, naime, drugi najizdašniji izvor prihoda banaka koji se mjeri milijardama kuna te su banke zadnjih godina počele naplaćivati i usluge koje su donedavno bile potpuno besplatne, poput otvaranja i vođenja žiro-računa. Istovremeno, regulator i banke se oglušuju na prijedloge udruga za zaštitu potrošača da se zabrani naplata tekućih računa, s obzirom da je jednako tako zakonom propisano da građani za primanje plaće ili mirovina moraju koristiti isključivo bankovne račune, dakle nema plaćanja „na ruke".

„Banke u Hrvatskoj već godinama povećavaju prihode od naknada i provizija, koje potrošači uglavnom ne propituju, dijelom zbog toga što banke svoje najčešće usluge ili proizvode nude u "paketima" po relativno povoljnoj cijeni (ostale masno naplaćuju), a dijelom zbog toga što još nisu senzibilizirani za problem naknada, kao što je to slučaj s kamatama", komentira za Deutsche Welle analitičarka i glavna urednica portala PrviPlan.hr Edita Vlahović Žuvela.

Podsjeća da je Hrvatska zakonom prije nešto više od godinu dana bankama zabranila naplaćivanje nekih naknada isključivo kod stambenog kreditiranja (hrvatski su građani recimo plaćali naknadu za obradu ili odobravanje stambenog kredita), odnosno limitirala iznose naknada na stvarne troškove banke. „Ostale naknade banke slobodno formiraju, prema ocjeni samog guvernera Borisa Vujčića, netransparentno i uz vrlo velike razlike", kaže Vlahović Žuvela.

Suradnik Udruge Potrošač i bivši aktivist udruge Franak Denis Smajo još je oštriji prema bankama, ali i prema HNB-u kojega optužuje da bankama de facto dopušta kartelsko ponašanje, odnosno nedopušteno udruživanje i dogovaranje kad je riječ o naknadama. „Istu situaciju smo do prije tri godine imali s kamatnim stopama gdje su banke primjenjivale abnormalno visoke kamatne stope iako su kamate na štednju i referentne kamatne stope zbog recesije bile gotovo na nuli, što znači da su banke imale jako mali ulazni trošak. Istodobno su naplaćivale hrvatskim građanima višestruko veće kamate nego u EU i susjednim zemljama pod izlikom rizika države, iako su u strukturi svojih kreditnih plasmana koristili većinom štednju hrvatskih građana, gdje se rizik zemlje ne ubraja. Kao aktivist udruge Franak sam sudjelovao u razbijanju takvog kartela, kad smo 2015. uspjeli izboriti za 55.000 kredita "konverziju" iz švicarskih franaka u eure. Konverzija je spriječila daljnje ubiranje ekstra zarade banaka na kamatama, pa su banke morale pronaći novi izvor, a naknade su upravo bile pun pogodak za banke jer HNB tada nije uopće regulirao to sivo poslovno područje", smatra Smajo.

Primjeri: Kolike su zapravo naknade?

Banke danas naplaćuju i po više od 200 različitih naknada za usluge. Ono najosnovnije, vođenje računa tako će vas primjerice koštati između pet i 15 kuna na mjesec, što može značiti veliku razliku na godišnjoj razini, od čak 120 kuna. Najpovoljnija je u tom pogledu Partner banka, najskuplja J&T banka, dok su se ostale našle negdje u sredini. Valja napomenuti da naknada ovisi i o tome kakav je obim usluga. Internetsko ili mobilno bankarstvo koštat će vas između 7 i 14 kuna na mjesec, opet ovisno o varijanti za koju se odlučite, a koja uključuje način pristupa i broj transakcija. Kamatna stopa na prekoračenje kreće se od primjerice četiri posto kod Slatinske banke, do čak 9,40 kod HPB-a ili Zagrebačke banke (kod nekih paketa). Paketi usluga ipak se uglavnom više isplate jer uključuju više usluga, no i njih ćete plaćati različito od banke do banke, a i unutar jedne banke imate više opcija, pa tako Sberbank nudi pakete koji se kreću od 28 do čak 100 kuna na mjesec, dok je najpovoljnija primjerice KentBank u kojoj paket usluga možete ugovoriti već od 21 kune. Također, neke će vam banke naplatiti izdavanje debitne kartice, a neke ne.

Razlike u stotinama kuna

Možda najveće razlike od banke do banke su kod primanja doznaka iz inozemstva, što je građanima koji primaju novac od svojih rođaka možda i najvažnije. Dok neke banke uopće ne naplaćuju građanima doznake iz inozemstva (pravne osobe, odnosno tvrtke su druga priča), neke uzimaju pet do 11 kuna, a neke čak 0,15% do 0,25% od iznosa, od minimalno osam kuna do maksimalnih čak tisuću!

Kod tvrtki je, pak, situacija još gora, jer su naknade u prekograničnim plaćanjima još veće. U nekim slučajevima one mogu biti i daleko više od samog iznosa koji je uplaćen te predstavljaju veliko opterećenje za poduzeća, kaže Edita Vlahović Žuvela, koja dodaje da su upravo zbog toga samo poduzetnici osjetljivi na visinu naknada. Većina građana, kaže ona, i ne zna koje sve naknade plaća (više ih je od 200!), iako banke objavljuju informacije o naknadama jer su to zakonski obvezne. „No, za većinu građana te su informacije pisane nerazumljivim jezikom, a vrlo često su i „sakrivene" u moru drugih obavijesti", komentira Vlahović Žuvela. Upravo je to jedan od razloga što unatoč potezu HNB-a nije došlo do „bijega" građana u banke koje naplaćuju manje naknade, kaže Smajo. Zbog politike HNB-a koje potiče okrupnjavanje banaka, kaže on, tih je manjih banaka sve manje. „Iako je aplikacija HNB-a solidan potez, smatram da nije puno pomogao jer aplikacija pokazuje samo 13 standardiziranih naknada. I na kraju, ljudi su dosta zaduženi u bankama, što s „minusima" na tekućem računu, što s kreditima. Znamo da se minusi ukidaju ako primanja ne sjedaju na račun, odnosno da su kamatne stope na kredite veće ako ne primate dohodak u toj banci. Klijenti zbog toga nisu u mogućnosti lako promijeniti banku", zaključuje Smajo.

Piše: Dalibor Dobrić/DW
01.03.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh