77% hrvatskih kućanstava ima mobitel

Oko 77 posto hrvatskih kućanstava u prvom je tromjesečju prošle godine imalo mobilni telefon, dok ih je znatno manje, 49 posto i 41 posto, imalo osobno računalo i pristup internetu, pokazalo je između ostalog najnovije istraživanje Državnog zavoda za statistiku "Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i od pojedinaca u 2007.".

Prvi rezultati tog istraživanja, koje je prvi put provedeno u proljeće prošle godine na uzorku od pet tisuća osoba od 16 do 74 godine, objavljeni su danas na web stranicama Zavoda.

Promatrano razdoblje u istraživanju je bilo prvo tromjesečje prošle godine, a prema dobivenim odgovorima ispitanih iz Zavoda zaključuju da su u tom razdoblju hrvatska kućanstva bila na relativno niskom stupnju opremljenosti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Pritom navode i usporedbu s ostalim zemljama EU-a po kojoj se Hrvatska nalazila u donjem dijelu liste zajedno s južnim mediteranskim i baltičkim zemljama (Italijom, Španjolskom, Grčkom, Estonijom, Litvom i drugima).

U vezi osobnog računala u istraživanju je uočen i trend da su u prvom tromjesečju 2007. kućanstva s djecom češće imala računala i pristup internetu nego ona bez djece.

Pojedinačno gledano, osobno su računalo u najvećem postotku, 87 posto, koristili ispitanici između 16 i 24 godine, te đaci, studenti i mlađi zaposleni, 99 posto.

Postotak tog korištenja se smanjuje proporcionalno 'višim' godinama, pa ih je tako bilo svega 4 posto koji su u dobi 65 do 74 godine koristili računalo. Svakodnevno je računalo koristilo 31 posto pojedinaca, a često (svaki tjedan) njih 41 posto.

Slični su trendovi bili i kod uporabe interneta, kojemu je u prvom tromjesečju prošle godine svakodnevno pristupalo 21 posto pojedinaca, i to većinom u mlađoj dobi 16 do 34 godine.

Od 41 posto kućanstva koja su u prvom tromjesečju imala pristup internetu 54 posto ih je to činilo širokopojasnim pristupom (xdsl), pri čemu iz Zavoda napominju da je riječ većinom o kućanstvima u većim gradskim i gušće naseljenim područjima.

S obzirom da većina ili 73 posto kućanstava nisu imala dostupne usluge širokopojasnog interneta 40 posto od onih koji su imali pristup internetu su to činili putem dial-up pristupa.

Relativno visok postotak kućanstava, 37 posto, se tada izjasnilo i da nema potrebu za širokopojasnim internetom, dok ih je 19 posto to neposjedovanje objasnilo previsokom cijenom usluge.

Među ostalim rezultatima istraživanja navodi se još i relativno niska informatička pismenost stanovništva te niska zastupljenost trgovine/kupnje putem interneta (svega 7 posto ispitanika) i uporaba on-line usluga poput e-Bankarstva i e-Uprave. (HINA/metro portal)