Ameriko, nisko li si pala

Doktorirao sam na Sveučilištu u Virginiji. Tamo gdje su u petak ljudi s bakljama demonstrirali izvikujući nacističke i rasističke parole ja sam nekada čitao knjige u knjižnici. A sada ovo: mrtvi i ranjeni na demonstracijama ultradesnice u Charlottesvilleu.

Scene su se odigrale oko Sveučilišta čiji je utemeljitelj Thomas Jefferson, autor američke Deklaracije o neovisnost i treći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

„Gospodin Jefferson", kako stanovnici još uvijek zovu utemeljitelja Sveučilišta, bio je kompleksna ličnost. Iako je smatrao da je robovlasništvo „nužno moralno zlo", a i sam imao robove, u Deklaraciju o neovisnosti je unio i rečenicu: „Svi ljudi su stvoreni kao jednaki".

Kada pogledam nepristojne i duhovno ograničene ljude koji prljaju naslijeđe i sveučilište Thomasa Jeffersona, okrene mi se želudac. Ti fanatici svoju agresiju, koju ni sami nisu u stanju razumjeti, pretvaraju u mržnju prema strancima. Kod mene to budi sjećanje na 11. rujna 2001.

Brane demokraciju nacističkim zastavama?

„Mi i u Americi nemamo vladu koja zastupa većinu", napisao je jednom Jefferson, „mi imamo vladu koja zastupa većinu politički aktivnih". No upravo to trenutno nedostaje Sjedinjenim Državama.

Veliki u mržnji

Događaji u Charlottesvilleu su još jedan primjer za nastojanje desničarskog političkog tabora da vlada mimo većine birača. Prava poruka pokreta „Ujedinite desnicu" glasi: „Mi hoćemo zamijeniti većinu". No, što nagoni ljude koji ne žive u Charlottesvilleu da dođu u jedan sveučilišni grad i tamo brane demokraciju nacističkim zastavama? I što nagoni nekoga da se svojim automobilom zaleti u masu protudemonstranata?

Odgovor: odluka demokratski izabrane gradske skupštine Charlottesvillea da ukloni spomenik generala južnjačkih država Roberta E. Leeja - te države su se nekada zalagale da se očuva robovlasnički sustav.

Još jedno pitanje: kako je moguće da su Sjedinjene Države tako nisko pale? Za odgovor na to pitanje nije potrebna diploma Sveučilišta u Virginiji ili nekog drugog. Za samo sedam mjeseci je predsjednik, koji je protiv volje većine birača ušao u Bijelu kuću, skicirao model nove, zaglupljene i zatucane Amerike. U redovitim, odvratnim i glupim izljevima od 140 znakova.

Ne iznenađuje to što je predsjednik koji inače tako brzo reagira „vatrom i bijesom", u slučaju Charlottesvillea toliko dugo čekao prije nego što je dao svoj odgovor o bijelim rasistima. Trump je zaista Ameriku ponovo učinio velikom - i to mržnju u Americi.

Što valja činiti

To je tužno. Čak i zagriženi konzervativni političari kao što su republikanac Paul Ryan i Orrin Hatch, osudili su Trumpov odgovor na Charlottesville.

No, riječi su jedno, a djela - drugo. Evo mog pitanja za Paula Ryana, Orrina Hatcha i ostale republikanske zastupnike: što ćete učiniti poslije Charlottesvillea? Hoćete li braniti demokratske tradicije Amerike? Ili ćete kukavički služiti svom gospodaru?

„Ako je Bog pravedan, onda se bojim za svoju zemlju", priznao je jednom Jefferson. Nisam mogao a da ne mislim na ove riječi kada sam vidio kako policajci u Charlottesvilleu nisu ni prstom maknuli kada su u neposrednom susjedstvu jednog od najuglednijih sveučilišta u državi izbili ulični sukobi.

Utoliko se više divim protudemonstrantima, gradonačelniku Charlottesvillea Michaelu Signeru i guverneru Virginije Terryju McAuliffeu. Oni su se suprotstavili maršu bijelih rasista. Svi kojima je i malo stalo da Sjedinjenim Američkim Državama bude dobro, trebali bi slijediti njihov primjer.