Američki dug možda i nije toliko loš

Većina predstavnika odbora primijetila je značajne inflacijske rizike u pozadini snažnijih gospodarskih perspektiva SAD-a. To služi kao argument u korist duljeg zadržavanja kontrakcijske monetarne politike i mogućeg sljedećeg povećanja stope za 25 baznih bodova.

Lihvarstvo ili usluga "zajma uz kamatu" pojavila se davno prije pojave novca, a stav društva prema ovoj djelatnosti uvijek je bio dvosmislen. Dakle, vijest o američkom dugu na kreditnim karticama koji premašuje rekordnih 1 bilijun dolara nije mogla a da se ne nađe u vrhu vijesti. Mediji vole takve teme i sa zadovoljstvom ih promoviraju. Na prvi pogled, situacija se čini žalosnom: obujam dugova raste, ključna stopa (kamatna stopa po kojoj banke posuđuju novac od drugih banaka ili američkih Federalnih rezervi) je dosegla maksimum u 20 godina, ali gospodarstvo ne pada - za sada. Dakle, koliko je stvarna opasnost za američko stanovništvo? Hajdemo probati shvatiti.

Prvo, vrijedi razmotriti strukturu duga građana SAD-a: 70% je hipotekarnih dugova, 9% su auto krediti, isti postotak otpada na studentske kredite, 6% su kreditne kartice, a 5% je sve ostalo. Zbog svog malog udjela, dug po kreditnim karticama nije strukturni problem američkog gospodarstva. Istodobno, 88 posto potrošačkih kredita uzeto je u vrijeme niskih kamata, pa kamatni prihod stanovništva raste sporije od ključne stope.

Drugo, u apsolutnim iznosima, ukupna struktura duga u drugom tromjesečju 2023. godine dosegla je 17,06 bilijuna dolara. Međutim, ove brojke treba dobro usporediti kako bi se adekvatno procijenila situacija. Dakle, ako je na kraju 2019. dug Amerikanaca po kreditnim karticama iznosio 927 milijardi dolara s američkim BDP-om od 21,8 bilijuna dolara, neto imovinom kućanstva od 110 bilijuna dolara i neto vrijednošću nekretnina od 19,4 bilijuna dolara, a na kraju drugog kvartala 2023. te su brojke porasle na 1,02 bilijuna dolara, 27 bilijuna dolara, 141 bilijun dolara i 28,7 bilijuna dolara.

Tako je dug u dvije i pol godine porastao za 8%, dok su BDP i imovina stanovništva porasli od 23% do 48%. Kamatni izdaci stanovništva iz raspoloživog dohotka manji su od 10%. Za usporedbu: tijekom globalne financijske krize 2008. ta je brojka premašivala 13%.

Svaki investitor jednostavno mora biti sposoban bez emocija percipirati informacije, ma koliko ih medijski naslovi nastojali izazvati i ma koliko ih instinkti na to tjerali. Glavni zaključak je da gospodarstvo raste brže od duga po kreditnim karticama, što čini situaciju jako ugodnom.

Ovo signalizira snažan trend u bankarskom poslovanju za potrošače, pa bi netko mogao htjeti ulagati u financijski sektor uz pomoć The Financial Select Sector SPDR Fund (XLF) ETF. Od početka godine ovim se fondom trguje na nuli, što ga čini atraktivnim s obzirom na relativnu vrijednost imovine. Gledajući određene tvrtke, jasni favoriti sektora su Visa (V) i Mastercard (MA), kao i najveće banke usmjerene na potrošače, Bank of America (BAC) i Wells Fargo (WFC), budući da su njihove bilance puno bolje zaštićene od kamatnog rizika malih i srednjih banaka.