Akcija na Morskim orguljama

Aktivisti Greenpeacea u petak su na svjetski poznatim Morskim orguljama u Zadru postavili desetmetarsku instalaciju hobotnice, s porukom "More se čuvati mora", kao apel hrvatskoj Vladi i Saboru za što bržom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima. Hrvatska je Sporazum potpisala u rujnu 2023. godine, čime se opredijelila za ispunjenje njegovog glavnog cilja, a to je uspostava globalne mreže zaštićenih morskih rezervata, što bi dovelo do zaštite najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030. godine.

Povijesni UN-ov Sporazum o biološkoj raznolikosti za područja izvan nacionalne nadležnosti (BBNJ), poznat i kao Sporazum o svjetskim morima, usvojen u lipnju 2023, omogućio bi stvaranje tzv. morskih rezervata na otvorenom moru i bolje upravljanje oceanima. Do sada ga je potpisala 91 zemlja no zemlje potpisnice sada moraju hitno djelovati, te zaštitu oceana podržati ratificiranjem UN-ovog ugovora na nacionalnoj razini. Kako bi stupio na snagu potrebna je ratifikacija 60 država članica.

Predstavnicima Vlade i Sabora Greenpeace je ovog tjedna i poslao pismo, u kojem poziva političke čelnike da hitno pokrenu postupak ratifikacije i službeno polože ratifikacijske isprave pri Tajništvu UN-a još ove godine.

UN-ov sporazum pružit će pravni okvir za rješavanje mnogih propusta u upravljanju otvorenim morima, služiti kao putokaz za očuvanje područja visoke biološke raznolikosti te zabraniti dosadašnje štetne prakse. U normalnim, prirodnim uvjetima oceani se lako mogu samoregulirati, no, nažalost, ljudski utjecaj značajno je narušio tu njihovu sposobnost. Otvoreno more ne pripada nikome i zauzima gotovo 65 posto površine planeta. No unatoč tome, manje od jedan posto otvorenog mora je uistinu zaštićeno.

Iako Jadransko more nije otvoreno more, globalno prisutni problemi kao što su klimatske promjene, onečišćenje plastikom, prekomjeran izlov te eksploatacija nafte i plina na jednak način ugrožavaju i naše malo i poluzatvoreno more, koje se sve teže odupire brojnim ekološkim pritiscima.

Primjer novih štetnih gospodarskih praksi koje prijete životu u moru i izvan njega je rudarenje u dubokim morima s ciljem eksploatacije rijetkih zemnih minerala, pri čemu se uništavaju žarišta biološke raznolikosti i dubokomorski organizmi. Primjerice, ovih dana je Norveška rudarskim kompanijama ponudila koncesije za istraživanje golemih morskih prostranstva, što pokazuje kako rudarenje u morskim dubinama postaje prijetnja i u Europi.

- Vlade u Ujedinjenim narodima konačno su se složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za generacije koje dolaze - za dobrobit naše klime, za dobrobit morskog života i sigurnost hranidbenog lanca. Sada napokon možemo prijeći s razgovora na stvarne i konkretne promjene. Hrvatska bi, kao zemlja vrlo ovisna o moru, ovoj temi trebala dati prioritet. Kao članicu Koalicije velikih ambicija, pozivamo Vladu da što prije uputi prijedlog zakona o ratifikaciji u Hrvatski sabor, a Sabor da stavi ovu temu među prioritete i u što kraćem roku ratificira globalni sporazum - poručila je Andrić.

O zdravlju oceana ovisi stabilnost klime, a time i životi milijarda ljudi. Oceani omogućuju polovinu kisika koji koristimo za disanje, apsorbiraju 90 posto viška topline klimatskog sustava i gotovo trećinu emisija metana i ugljičnog dioksida u atmosferu. Oceani su pluća Zemlje, a naša sudbina blisko je povezana sa sudbinom oceana.