5 tehnoloških mitova budućnosti

5. Leteći automobil - to je stvar koja se proriče desetljećima i jedan od svetih gralova futurističkog društva. Vjerojatno se već vidjeli neki video prototipa raznih letećih automobila, no prvi je predstavljen čak 1917. Henry Ford je predvidio dolazak letećeg automobila za 1940., a od onda svako toliko iznenadi neki novi pokušaj. Ni u 21. stoljeću ne očekuje se neka revolucija unatoč pompoznim najavama. NASA je zbog manjka u budžetu otkazala svoje natječaj za ˝osobnim zračnim vozilom˝, a čini se kako nema druge vladine agencije koja je voljna nastaviti projekt. Jednostavno postoji previše izazova koji priječe da takav automobil bude široko prihvaćen. Troškovi, letni koridori i regulacija, sigurnost, potencijalna upotreba u terorizmu, školovanje za vožnju itd.

4. Tehnološka singularnost - posljednjih godina, priznati futuristi poput Raya Kurzweila, navode kako se bližimo singularnosti. Postoje mnoge definicije o tome što pojam točno znači. Neki tvrde kako se radi o umjetnoj inteligenciji koja će biti jednaka ljudima. Drugim riječima, strojevi će nadmašiti ljude. Drugi pretpostavljaju koegzistenciju ljudi i kompjutera, čime bi se stvorila nova rasa. Ipak, mnogi kritičari smatraju da su ovakvi znanstveno-fantastični scenariji ništa drugo doli obična spekulacija.

3. Mooreov zakon je uvijek istinit - zakon u principu znači da se broj tranzistora na čipu, kao i njegova snaga, udvostručuju svake dvije godine. U stvarnosti, Gordon Moore, kompjuterski znanstvenik koji je ovaj zakon postavio 1965., zapravo je govorio o troškovima proizvodnje čipa, a ne znanstvenim postignućima u njegovoj proizvodnji. Moore je smatrao da će se ti troškovi prepoloviti tijekom vremena. No nekoliko priznatih kompjuterskih stručnjaka smatra kako njegov zakon ne može trajati više od dva desetljeća, jer proizvodnja čipova postaje skuplja kako su tranzistori sve manji. Jedan analitičar predviđa da će do 2014. tranzistori biti veličine 20 nanometara, no daljnje smanjivanje veličine čipa bilo bi preskupo za masovnu proizvodnju.

2. Roboti će nam biti prijatelji - sve veći broj znanstvenika pita se postoje li adekvatne mjere zaštite u slučaju apokaliptičkog scenarija koji bi doveo do rata između ljudi i strojeva. Jedna od glavnih briga je automatizacija, tj. hoće li se mašine moći same programirati i donositi vlastite odluke. Zatim se postavlja pitanje preuzimanja uloga i poslova koje obavljaju ljudi. Ljudska rasa bi mogla sve više kritičnih poslova predati u ruke strojeva i na kraju se naći potpuno ovisna o njima. Na konferenciji održanoj na tu temu ove godine, kompjuterski znanstvenici, robotičari i ostali istraživači načeli su pitanje prijetnje kriminala i iskorištavanja nove tehnologije u takve svrhe. Zaključaj je bio da se takvi problemi trebaju istraživati premda još uvijek nije poznato što nam budućnosti donosi.

1. Klimatske promjene mogu se zaustaviti - konsenzus među mnogim znanstvenicima je, da se do neke mjere, glavne posljedice mogu zaustaviti. Ipak, neki priznati klimatolozi tvrde kako smo već prešli granicu povratka. Ako već sada prestanemo u potpunosti proizvoditi ispušne plinove, temperatura će se ipak povećati za 0,5 stupnjeva Celzijusa jer se postojeći ugljični dioksid zadržava u atmosferi. A potencijalni katastrofični scenarij od povećanja do skoro cijelog stupnja moguć je do kraja stoljeća.