Zašto bi muževi trebali na porodiljni?

Porodiljni dopust je u našoj zemlji prilično dugačak, kad se uzme u obzir svjetski prosjek, a kako svi imaju neke prijedloge za pronatalitetnu politiku i snažnije aktiviranje radnog potencijala žena, evo primjera iz Švedske koji pokazuje da se to može napraviti ... doduše, na način koji je bitno različit od naših prijedloga.

Sudjelovanjem u svakodnevnom životu obitelji i kućanskim poslovima švedski očevi zaslužni su za najviši postotak radno aktivnih žena u Europskoj uniji, ali i za visok natalitet Švedske, pokazuju studije.

"Sustav ohrabruje očeve da preuzmu odgovornost, sustav odgaja građane", ističeAnna Singer, profesorica građanskog prava na Sveučilištu u Uppsali.

Švedski premijer Fredrik Reinfeldt nije nikada krio da voli usisavati prašinu, a njegova bivša supruga Filippa uspinjala se u politici istodobno kada i on. Njih dvoje roditelji su troje djece.

Singer napominje da nakon razvoda švedski roditelji na jednak način sudjeluju u odgoju djece od 1976. godine, jer 'prevladava ideja da je djetetu dobro kada ima dobre odnose s oba roditelja'.

"Jednakost nije samo ideološko, već i ekonomsko pitanje", ocjenjuje Lars Plantin, sociolog na Sveučilištu u Malmou, stručnjak za roditeljstvo.

Objašnjava da djeca s godinu dana mogu u jaslice za skromnu svotu jer je država ocijenila 'da joj je preskupo polovicu stanovništva držati izvan radnog procesa. Ne radi se o tome da bi muškarci trebali sjediti kod kuće, već o tome da se žene uključe u svijet rada'.

Prema podacima Eurostata za 2011., radna aktivnost žena u EU najveća je baš u Švedskoj: 77,2 posto.

Lotta Persson, analitičarka u Nacionalnom institutu za statistiku, ocjenjuje da sudjelovanje očeva u rodiljnom/roditeljskom dopustu i općenito u odgoju djece objašnjava i visok natalitet Švedske.

Prema podacima Eurostata za 2011., natalitet je iznosio 1,9 djeteta po ženi, čime je Švedska zauzela treće mjesto, iza Irske i Francuske.

Od 2011., švedski očevi imaju i svoj časopis Pappa namijenjen muškarcima koji žele više vremena provoditi s djecom i uključiti se ravnopravno u sve aktivnosti, od šetnje kolicima do otvaranja bolovanja zbog bolesti djeteta.

Švedsku ipak čekaju neke bitke. Rodiljni/roditeljski dopust (prvi je do šest mjeseci starosti djeteta, a drugi od šest mjeseci prema hrvatskom zakonu) traje ukupno 16 mjeseci za oba roditelja u Švedskoj, no majke uzimaju više od 75 posto.

Švedska je rodiljni/roditeljski dopust za oba roditelja uvela 1974., no tada su ga majke koristile 99,5 posto. Uvođenje mjesec dana samo za očeve 1995., primoralo je muškarce da se uključe, a 2002., za njih je uveden i drugi mjesec.

"Na dobrom smo putu, ali sve ide presporo", smatra Ulrika Haggstroem iz sindikata TCO te ocjenjuje da je muškarcima potrebno zakonom propisati tri mjeseca rodiljnog/roditeljskog dopusta.

Švedska je korištenje tog dopusta za oba roditelja stimulirala i ekonomskim mjerama pa tako roditelji koji odluče jednako podijeliti dopust primaju svaki po 120 eura na mjesec više od drugih.

"Mi bismo podijelili roditeljski dopust i bez te mjere, ali ona nam ipak pomaže", kaže 31-godišnji Set Moklint, operater u call-centru.