Zagreb na dnu europske ljestvice po gospodarenju otpadom

Od metropola Europske unije koje su prošle godine bile predmet istraživanja njihovih sustava gospodarenju otpadom, nedavno objavljenog na internetskim stranicama Europske komisije, Zagreb je nekima od najvažnijih kategorija zauzeo 28. mjesto, odnosno - posljednje. Izvještaj se tako pretvorio u simboličku pljusku zagrebačkim gradskim vlastima na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji vrši tu funkciju preko desetljeće i pol, a u međuvremenu je bio i protagonistom više ekoloških afera. Neke od njih, poput one u vezi sa planiranom gradnjom spalionice u Resniku i koja zapravo još uvijek traje, tiču se upravo iste ove problematike otpada. Zato se teško može govoriti o iznenađujućem plasmanu u EU-poretku.

Studija EK-a obradila je materiju prema više kriterija. Na primjer po odvojenom prikupljanju pet izdvojenih frakcija otpada - metal, papir, plastika, staklo, biootpad - Zagreb je na posljednjem mjestu s oko pet kilograma po stanovniku godišnje, dok EU-prosjek iznosi 80 kilograma. Također, uzimajući u obzir da Zagreb po broju stanovnika predstavlja gotovo četvrtinu stanovništva Hrvatske, upada u oko podatak da je Hrvatska na zadnjemu mjestu u Europskoj uniji prema kriteriju kompostiranja otpada sa svega dva postotka iskorištenosti. Poražavajući rezultati bilježe se na toj razini i u odnosu na implementaciju tzv. PAYT modela gospodarenja (Pay As You Throw - „plati koliko baciš").

Inzistiranje na zastarjelom konceptu

U takvom sistemu koji prema suvremenim spoznajama zagovara i EU, domaćinstva se izravno stimuliraju na aktivni pristup zbrinjavanju otpada. Ali, u slučaju Zagreba je sve to očito negdje „zapelo", pa se i dalje forsiraju zastarjeli tretmani koji zanemaruju principe razdvajanja po vrstama otpada, kao i odvojenog prikupljanja po modelu od-vrata-do-vrata. Isto tako, Hrvatska i dalje radije pali ili zakopava otpad umjesto da ga reciklira. Nevladine ekološke udruge već niz godina upozoravaju na to i čestim kampanjama nastoje potaknuti vlasti na promjenu štetne prakse, no zasad s preslabim rezultatom. O tome smo ovom zgodom porazgovarali i s Brankom Genzić-Horvat, predsjednicom ekološke udruge UZOR iz zagrebačkog naselja Resnik.

„Ovakvo stanje posljedica je zastupanja i upornog inzistiranja na zastarjelom konceptu, baziranom na megacentrima za gospodarenje" rekla nam je Genzić-Horvat, „a koji su u suprotnosti s današnjim EU-standardima, zahtjevima i regulativom, baziranim na principima cirkularne ekonomije". Zbog toga postoje i tendencije da EU više ne financira postrojenja za tzv. mehaničko-biološku obradu, a posebno je utoliko problematičan projekt spalionice otpada uz pročistač gradskih voda u Resniku. Upravo je začuđujuća ustrajnost gradskih vlasti na takvom rješenju - u partnerstvu s njemačkom kompanijom RWE - bez obzira na otpore i kritike.

Trijumfalni rezultati susjeda

Zagrebačka nedosljednost u odnosu na preuzete obaveze prema europskim smjernicama o gospodarenju otpadom naročito dolazi do izražaja u kontrastu s najbližom susjednom metropolom, Ljubljanom. Jer, glavni grad Slovenije uspio je za nepuno desetljeće potpuno reformirati svoj sustav gospodarenja otpadom i proširiti taj trend i na ostatak zemlje. Stoga po ljestvici s udjelom odvojeno prikupljenog otpada za reciklažu u ukupnom otpadu gdje se Zagreb čvrsto „usidrio" na dnu ljestvice s jednim postotkom, Ljubljana drži prvo mjesto u Europskoj uniji sa stopom od preko 55 posto. Zaslužno je u tome ljubljansko javno poduzeće „Snaga", ali i šira politička volja te sistematična edukacija i marketing.

Zagrebačka vlast i dalje ne odaje impulse koji bi ukazivali na skoru promjenu aktualnih prilika. Svjedoči o tome i pokušaj da saznamo od Gradskog poglavarstva u čemu je, po njihovu mišljenju, uzrok takvom stanju i plasmanu Zagreba u Europskoj uniji. Na pisanu molbu da nam prokomentiraju navedene rezultate i predoče eventualne planove za budućnost, nismo dobili nikakav odgovor. Preostaje da se podsjetimo kako je riječ o već sistematičnom držanju, budući da smo jednako prošli i kad smo poglavarstvo nedavno upitali o sudbini Zelenog telefona u Zagrebu, dakle još jedne ekološke teme.