Za izbjeglice ne vrijedi "Zimmer frei"

Sunce, more i - izbjeglice. Tako još uvijek izgleda realnost na mnogim grčkim otocima, prije svega onima koji se nalaze u blizini Turske. Hios, Lesbos, Leros, Samos i Kos uopće ne profitiraju od trenutnog trenda rastućeg turizma u Grčkoj. Još uvijek je navala na smještajne kapacitete na ovim otocima uglavnom povezana s upitima organizacija koje se brinu oko izbjeglica. No hotelijeri sve češće odbijaju ove upite i žele se osloboditi imidža utočišta izbjeglica, kako bi profitirali od rekordne sezone.

„Ovo nema nikakve veze s rasizmom ili mržnjom prema strancima, naprotiv. Naša zajednica čini sve kako bi pomogla ovim ljudima koji su prošli kroz tragedije. I mi se moramo vratiti onomu od čega živimo - turizmu", kaže George Misetzis, predsjednik Udruge hotelijera otoka Hiosa.

Potrebne hotelske sobe

Sve se to događa baš sada kada je Grčka vlada s Uredom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) predstavila ambiciozni plan preseljenja izbjeglica iz provizornih izbjegličkih smještaja u stanove i hotele. Plan je donesen nakon što je vlada u Ateni pretrpjela žestoke međunarodne kritike zbog navodnog nehumanog smještaja izbjeglica tijekom protekle oštre zime. Promijenjen je i zakon koji sad izbjeglicama dozvoljava preseljenje na kopno. No na egejskim otocima još uvijek boravi 12.000 izbjeglica.

I nove pridošlice dolaze usprkos dogovoru između Europske unije i Turske po kojem je Turska dužna sprječavati izbjegličke brodice pri pokušaju isplovljavanja u smjeru Grčke. Samo Hios ove godine bilježi 800 novih izbjeglica što je dvostruko više nego 2016. Za sve njih su potrebi smještaji, između ostalog i u hotelima. Dugoročni cilj, kako poručuju iz UNHCR-a, je dio izbjeglica iz prenapučenih prihvatnih centara preseliti u dugoročnije smještajne kapacitete što bi jednom dijelu izbjeglica omogućilo integraciju na otoku.

Uplašeni turisti

Iako je broj izbjeglica drastično opao, pogotovo u usporedi s rekordnom 2015. kada je i do 10.000 osoba dnevno dolazilo na otoke, lokalne uprave po otocima su još uvijek pod jakim dojmom navale od prije dvije godine. Djelomična reakcija je i porast desno-radikalnih snaga koje zemlju žele „osloboditi" od stranaca i muslimana. „Hajde budimo iskreni: koji turist će htjeti doći u neki hotel ako zna da vrata pored njega živi muslimanska izbjeglička obitelj. Nebrojeno puta sam doživio da su gosti upravo zbog toga napustili hotel. Kada su na odmoru kojeg su planirali mjesecima unaprijed je to posljednje što žele doživjeti, prizore ljudske muke oko sebe. Ili da ih probude jutarnje molitve izbjegličke obitelji u sobi pored njih", kaže hotelijer Misezis. Njegova udruga procjenjuje da će se smještajni kapaciteti na otoku smanjiti za 50 posto i da će mnogi manji hotelijeri biti prisiljeni staviti ključ u bravu što predstavlja težak udarac za lokalno gospodarstvo. 

Prosvjedi na Lesbosu, zeleno svjetlo na Kreti

Na susjednom otoku Lesbosu otpor domaćeg stanovništva je otišao toliko daleko da je UNHCR bio prisiljen isprazniti oko 300 hotelskih soba i izbjeglice preseliti na kopno. „Krajnje je vrijeme da se ponovno vratimo svom poslu. I krajnje je vrijeme da ostale zajednice preuzmu dio tereta koji mi nosimo već godinama", kaže Pericles Antoniou, predsjednik Udruge hotelijera otoka Lesbosa. Jedino je otok Kreta pristao na novi plan UNHCR-a o raspodjeli izbjeglica po hotelima. Zasad se ne zna koliko kapaciteta će ovaj otok dati na raspolaganje.