WTO-a za odabir čelnika

Samo nekoliko dana prije američkih izbora vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa zadala je još jedan udarac Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) odbivši Nigerijku Ngozi Okonjo-Iweala, ženu koju je za novu glavnu direktoricu predložila takozvana „troika" koju čine tri najvažnija odbora organizacije.

Ona bi time postala prva Afrikanka na čelu WTO-a, no Okonjo-Iweala ima i američko državljanstvo.

Imenovanje bivše nigerijske ministrice financija Ngozi Okonjo-Iweale za novu glavnu direktoricu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) podržava Europska unija.

Ured američkog trgovinskog predstavnika je u kratkom priopćenju objavio da podržava protukandidatkinju, južnokorejsku ministricu trgovine Yoo Myung-hee, kao nekog tko ima izravnog iskustva u međunarodnoj trgovini.

Jedan diplomat iz Ženeve, sjedišta organizacije, rekao je za agenciju Reuters da je Washington „na kaotičan" način u zadnji tren promijenio smjer i podržao Yoo, blokirajući time proces imenovanja.

„Čini se da su improvizirali", rekao je diplomat koji je želio ostati anoniman.

William Reinsch, bivši dužnosnik američkog ministarstva trgovine, sada zaposlen u washingtonskom think-tanku Centar za strateške i međunarodne studije, predvidio je žestoke rasprave iza kulisa kojima se SAD želi nagovoriti da promijeni svoj stav.

Trump WTO opisuje kao „užasnu" organizaciju naklonjenu Kini i više je puta zaprijetio da će izvući SAD iz nje. Teško je da će njegova vlada do 9. studenog, kad će WTO održati sastanak na kojem bi se trebao imenovati novi čelnik, promijeniti svoje mišljenje.

Čak i da izgubi na izborima 3. studenoga, Trump će ostati na vlasti do 20. siječnja.

Ovo nije prvi put da WTO ima poteškoća u imenovanju novog vodstva, no u prošlosti je pronašao načine da ih zaobiđe.

Dva kandidata podijelila su članice WTO-a 1999. godine, a kompromisom su na kraju dva čelnika dobila po mandat. Nakon toga su postavljena nova pravila.

Kandidati koji imaju najmanje izgledat dobiti povjerenje članica „se povlače", stoji u pravilima iz 2003. godine, a glasanje je „zadnja opcija".

Profesor trgovine sa švicarskog sveučilišta u St. Gallenu Simon Evenett smatra da bi veće članice WTO-a opciju glasanja smatrale neželjenim presedanom.

„Veliki igrači vole suptilni veto. Javno gubiti na glasanju je ponižavajuće", dodao je.

Washington bi provođenje glasanja smatrao gotovo ratnim činom, piše Reuters, a nije ni jasno kako bi se ono održalo.

To ostavlja samo jednu opciju, a to je promjena stanara Bijele kuće.

Okonjo-Iweala (66), koja je u svojoj karijeri bila i nigerijska ministrica vanjskih poslova, ekonomist je i stručnjak za međunarodni razvoj. Predsjednica je odbora globalnog saveza za cjepiva Gavi Svjetske zdravstvene organizacije. Želi da WTO pomogne siromašnim zemljama da dobiju lijekove i cjepiva za covid-19.