Vodeća gospodarstva zaostaju u zacrtanoj borbi protiv globalnog zagrijavanja

Vodeća gospodarstva svijeta još uvijek ne ulažu dovoljno napora kako bi se rast temperature na Zemlji ograničio na 1,5 Celzijevih stupnjeva, kao što je zacrtano Pariškim klimatskim sporazumom, pokazala je u ponedjeljak objavljena međunarodna analiza.

Emisija štetnih plinova širom svijeta lani je ponovno porasla, pokazalo je godišnje izvješće (Brown to Green) koje je izradila skupina istraživača i ekologa Climate Transparency a objavljeno je tri tjedna prije UN-ove konferencije o klimi u Madridu.

Izvješće je pokazalo da su emisije ugljičnog dioksida povezane s energijom porasle za 1,8 posto u 19 industrijaliziranih i gospodarstava u nastajanju koja zajedno s Europskom unijom čine skupinu G20.

Zemlje te skupine proizvode oko 80 posto globalne emisije stakleničkih plinova a nijedna od njih nije na putu da ostvari zacrtani limit od 1,5 Celzijevih stupnjeva, upozoravaju u Climate Transparencyju.

"Da bi Pariški sporazum uspio, jasno je da zemlje skupine G20 moraju biti lideri na klimatskom planu", rekla je Lena Donat iz organizacije za zaštitu okoliša Germanwatch, jedna od glavnih autorica izvješća.

Analiza Climate Transparencyja također je pokazala da se očekuje da će približno polovina članica skupine G20 ispuniti ili premašiti ciljeve koje su si same zadale. To će im omogućiti da 2020. objave nove, ambicioznije ciljeve.

Prema Pariškom sporazumu, gotovo sve zemlje svijeta obvezale su se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na temperature u predindustrijskom razdoblju. Preuzele su i obvezu da će nastojati ograničiti rast temperature na manje od 1,5 stupnjeva.

Globalno zagrijavanje već je dosegnulo razinu od oko jednog stupnja.

Skupinu G20 čine Argentina, Australija, Brazil, Britanija, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Turska i Sjedinjene Države te EU.